Knjiga fraza

bs Lica   »   ur ‫اشخاص‬

1 [jedan]

Lica

Lica

‫1 [ایک]‬

aik

‫اشخاص‬

alwxac

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski urdu Igra Više
ja ‫-یں‬ ‫____ ‫-ی-‬ ----- ‫میں‬ 0
m-in m___ m-i- ---- mein
ja i ti ‫--ں --ر---‬ ‫___ ا__ ت__ ‫-ی- ا-ر ت-‬ ------------ ‫میں اور تم‬ 0
m----au----m m___ a__ t__ m-i- a-r t-m ------------ mein aur tum
nas dvoje ‫-م -و-و-‬ ‫__ د_____ ‫-م د-ن-ں- ---------- ‫ہم دونوں‬ 0
h-- do-o h__ d___ h-m d-n- -------- hum dono
on ‫وہ‬ ‫___ ‫-ہ- ---- ‫وہ‬ 0
w-h w__ w-h --- woh
on i ona ‫-- -م-کر----ر-وہ -م-ن--‬ ‫__ (_____ ا__ و_ (______ ‫-ہ (-ذ-ر- ا-ر و- (-ؤ-ث-‬ ------------------------- ‫وہ (مذکر) اور وہ (مؤنث)‬ 0
wo--au- -oh w__ a__ w__ w-h a-r w-h ----------- woh aur woh
njih dvoje ‫و- --نو-‬ ‫__ د_____ ‫-ہ د-ن-ں- ---------- ‫وہ دونوں‬ 0
woh dono w__ d___ w-h d-n- -------- woh dono
muškarac ‫-رد‬ ‫____ ‫-ر-‬ ----- ‫مرد‬ 0
ma-d m___ m-r- ---- mard
žena ‫عورت‬ ‫_____ ‫-و-ت- ------ ‫عورت‬ 0
a-rat a____ a-r-t ----- aurat
dijete ‫بچ-‬ ‫____ ‫-چ-‬ ----- ‫بچہ‬ 0
b-c-a b____ b-c-a ----- bacha
jedna porodica ‫--ک خان--ن‬ ‫___ خ______ ‫-ی- خ-ن-ا-‬ ------------ ‫ایک خاندان‬ 0
a-k kha-d--n a__ k_______ a-k k-a-d-a- ------------ aik khandaan
moja porodica ‫م-ر- --ن--ن‬ ‫____ خ______ ‫-ی-ا خ-ن-ا-‬ ------------- ‫میرا خاندان‬ 0
me---kh--d--n m___ k_______ m-r- k-a-d-a- ------------- mera khandaan
Мoja porodica je ovdje. ‫--را-خ-ند-ن---اں ہ--‬ ‫____ خ_____ ی___ ہ___ ‫-ی-ا خ-ن-ا- ی-ا- ہ--- ---------------------- ‫میرا خاندان یہاں ہے-‬ 0
m--a kh-ndaa------n h-i - m___ k_______ y____ h__ - m-r- k-a-d-a- y-h-n h-i - ------------------------- mera khandaan yahan hai -
Ja sam ovdje. ‫-----ہا--ہ-ں-‬ ‫___ ی___ ہ____ ‫-ی- ی-ا- ہ-ں-‬ --------------- ‫میں یہاں ہوں-‬ 0
m-i- y-ha--h-on m___ y____ h___ m-i- y-h-n h-o- --------------- mein yahan hoon
Ti si ovdje. ‫-م -ہا-----‬ ‫__ ی___ ہ___ ‫-م ی-ا- ہ--- ------------- ‫تم یہاں ہو-‬ 0
tum--a-a- -o- t__ y____ h__ t-m y-h-n h-- ------------- tum yahan ho-
On je ovdje i ona je ovdje. ‫و- (-ذ-ر) -ہا- -ے--و---ہ (-ؤ-ث- ---ں ہے-‬ ‫__ (_____ ی___ ہ_ ا__ و_ (_____ ی___ ہ___ ‫-ہ (-ذ-ر- ی-ا- ہ- ا-ر و- (-ؤ-ث- ی-ا- ہ--- ------------------------------------------ ‫وہ (مذکر) یہاں ہے اور وہ (مؤنث) یہاں ہے-‬ 0
wo--yah-n-h-i --- -oh ya-a---a- - w__ y____ h__ a__ w__ y____ h__ - w-h y-h-n h-i a-r w-h y-h-n h-i - --------------------------------- woh yahan hai aur woh yahan hai -
Mi smo ovdje. ‫ہ--یہاں-ہ---‬ ‫__ ی___ ہ____ ‫-م ی-ا- ہ-ں-‬ -------------- ‫ہم یہاں ہیں-‬ 0
hum --ha------ h__ y____ h___ h-m y-h-n h-n- -------------- hum yahan hin-
Vi ste ovdje. ‫-م-ل-گ--ہا--ہ--‬ ‫__ ل__ ی___ ہ___ ‫-م ل-گ ی-ا- ہ--- ----------------- ‫تم لوگ یہاں ہو-‬ 0
t-m---- -a-a- ho- t__ l__ y____ h__ t-m l-g y-h-n h-- ----------------- tum log yahan ho-
Oni su svi ovdje. ‫وہ-سب -و- ی--ں---ں-‬ ‫__ س_ ل__ ی___ ہ____ ‫-ہ س- ل-گ ی-ا- ہ-ں-‬ --------------------- ‫وہ سب لوگ یہاں ہیں-‬ 0
woh ------- ----- --n- w__ s__ l__ y____ h___ w-h s-b l-g y-h-n h-n- ---------------------- woh sab log yahan hin-

Jezicima protiv Alzheimera

Ko želi ostati oštrouman trebalo bi da uči jezike. Jezikne vještine štite od demencije. Brojne naučne studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redono vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su osobe koje govore više jezika pažljivije. One posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zato što je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban da bira između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezičke vještine takođe predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičkim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičkih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Da li ste to znali?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke grupe. Još se ne zna kako je tačno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 miliona ljudi to je maternji jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim tačkama se ova dva dijalekta značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. vijeku. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Ko se zanima za jezike, trebalo bi da obavezno uči albanski! To je zaista jedinstven jezik!