Knjiga fraza

bs Porodica   »   ka ოჯახი

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [ორი]

2 [ori]

ოჯახი

ojakhi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
djed ბ---ა ბ____ ბ-ბ-ა ----- ბაბუა 0
babua b____ b-b-a ----- babua
nana / nena ბ-ბ-ა ბ____ ბ-ბ-ა ----- ბებია 0
beb-a b____ b-b-a ----- bebia
on i ona ი--[------და--ს -ქ--ი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
is --'at-i]-d--is--k-li] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
otac მ-მა მ___ მ-მ- ---- მამა 0
m--a m___ m-m- ---- mama
majka დედა დ___ დ-დ- ---- დედა 0
d-da d___ d-d- ---- deda
on i ona ის [-ა-ი]-და--ს-----ი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i- [-'a-s-] ---is -kal-] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
sin ვა-ი ვ___ ვ-ჟ- ---- ვაჟი 0
vaz-i v____ v-z-i ----- vazhi
kćerka ქ---შ-ი-ი ქ________ ქ-ლ-შ-ი-ი --------- ქალიშვილი 0
kal-s--ili k_________ k-l-s-v-l- ---------- kalishvili
on i ona ი---კ------ა--ს-[-ალი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i--[-'----] -- is-[-a-i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
brat ძ-ა ძ__ ძ-ა --- ძმა 0
d--a d___ d-m- ---- dzma
sestra -ა დ_ დ- -- და 0
-a d_ d- -- da
on i ona ის [კა-ი] დ--ის -ქ--ი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i- [-'atsi]-d---s-[-a-i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
dajdža, amidža ბი-ა ბ___ ბ-ძ- ---- ბიძა 0
bi--a b____ b-d-a ----- bidza
tetka დე-და --მამი-ა დ____ / მ_____ დ-ი-ა / მ-მ-დ- -------------- დეიდა / მამიდა 0
d-i-- ---am-da d____ / m_____ d-i-a / m-m-d- -------------- deida / mamida
on i ona ი- -კ--ი- დ--ის [ქ-ლი] ი_ [_____ დ_ ი_ [_____ ი- [-ა-ი- დ- ი- [-ა-ი- ---------------------- ის [კაცი] და ის [ქალი] 0
i--[-'-ts-] -- -- [ka-i] i_ [_______ d_ i_ [_____ i- [-'-t-i- d- i- [-a-i- ------------------------ is [k'atsi] da is [kali]
Mi smo porodica. ჩ-ე- ერ-ი --ახი ----. ჩ___ ე___ ო____ ვ____ ჩ-ე- ე-თ- ო-ა-ი ვ-რ-. --------------------- ჩვენ ერთი ოჯახი ვართ. 0
c-v-n--r-i o-a-h- v--t. c____ e___ o_____ v____ c-v-n e-t- o-a-h- v-r-. ----------------------- chven erti ojakhi vart.
Porodica nije mala. ოჯ--ი-ა--არის -ატ-რ-. ო____ ა_ ა___ პ______ ო-ა-ი ა- ა-ი- პ-ტ-რ-. --------------------- ოჯახი არ არის პატარა. 0
ojakhi ar-a--s -'-----a. o_____ a_ a___ p________ o-a-h- a- a-i- p-a-'-r-. ------------------------ ojakhi ar aris p'at'ara.
Porodica je velika. ოჯა-ი-დ--ია. ო____ დ_____ ო-ა-ი დ-დ-ა- ------------ ოჯახი დიდია. 0
oj-k-i did--. o_____ d_____ o-a-h- d-d-a- ------------- ojakhi didia.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.