Knjiga fraza

bs Porodica   »   kn ಕುಟುಂಬ ಸದಸ್ಯರು

2 [dva]

Porodica

Porodica

೨ [ಎರಡು]

2 [eraḍu]

ಕುಟುಂಬ ಸದಸ್ಯರು

kuṭumba sadasyaru

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
djed ತ-ತ ತಾ_ ತ-ತ --- ತಾತ 0
k-ṭ---- sad-s-a-u k______ s________ k-ṭ-m-a s-d-s-a-u ----------------- kuṭumba sadasyaru
nana / nena ಅಜ-ಜಿ ಅ__ ಅ-್-ಿ ----- ಅಜ್ಜಿ 0
k--u-b- ---a-yaru k______ s________ k-ṭ-m-a s-d-s-a-u ----------------- kuṭumba sadasyaru
on i ona ಅವನ--ಮ---ು ಅವಳು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
tāta t___ t-t- ---- tāta
otac ತಂ-ೆ ತಂ_ ತ-ದ- ---- ತಂದೆ 0
t--a t___ t-t- ---- tāta
majka ತಾಯಿ ತಾ_ ತ-ಯ- ---- ತಾಯಿ 0
tā-a t___ t-t- ---- tāta
on i ona ಅ--ು--ತ್ತ--ಅ-ಳು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
a-ji a___ a-j- ---- ajji
sin ಮ- ಮ_ ಮ- -- ಮಗ 0
aj-i a___ a-j- ---- ajji
kćerka ಮ-ಳು ಮ__ ಮ-ಳ- ---- ಮಗಳು 0
a--i a___ a-j- ---- ajji
on i ona ಅವನ--ಮ-್ತ---ವಳು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
av--- --ttu-a-aḷu a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
brat ಸ-ೋದರ ಸ___ ಸ-ೋ-ರ ----- ಸಹೋದರ 0
av-nu-m--t--a---u a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
sestra ಸ--ದ-ಿ ಸ___ ಸ-ೋ-ರ- ------ ಸಹೋದರಿ 0
a-an--m---u --aḷu a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu
on i ona ಅ-ನು ಮತ್ತು ಅವ-ು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
ta--e t____ t-n-e ----- tande
dajdža, amidža ಚಿಕ್---- /ದ-ಡ--ಪ-ಪ ಚಿ____ /_____ ಚ-ಕ-ಕ-್- /-ೊ-್-ಪ-ಪ ------------------ ಚಿಕ್ಕಪ್ಪ /ದೊಡ್ಡಪ್ಪ 0
t---e t____ t-n-e ----- tande
tetka ಚ--್ಕಮ್----ೊ--ದಮ್ಮ ಚಿ____ /_____ ಚ-ಕ-ಕ-್- /-ೊ-್-ಮ-ಮ ------------------ ಚಿಕ್ಕಮ್ಮ /ದೊಡ್ದಮ್ಮ 0
ta--e t____ t-n-e ----- tande
on i ona ಅವ-ು --್-ು ಅವಳು ಅ__ ಮ__ ಅ__ ಅ-ನ- ಮ-್-ು ಅ-ಳ- --------------- ಅವನು ಮತ್ತು ಅವಳು 0
t-yi t___ t-y- ---- tāyi
Mi smo porodica. ನ--ು-ಒ----ಸಂಸ--ದ--ು. ನಾ_ ಒಂ_ ಸಂ______ ನ-ವ- ಒ-ದ- ಸ-ಸ-ರ-ವ-ು- -------------------- ನಾವು ಒಂದೇ ಸಂಸಾರದವರು. 0
t--i t___ t-y- ---- tāyi
Porodica nije mala. ಈ-ಸಂಸಾ--ಚಿಕ್-ದ---. ಈ ಸಂ__ ಚಿ______ ಈ ಸ-ಸ-ರ ಚ-ಕ-ಕ-ಲ-ಲ- ------------------ ಈ ಸಂಸಾರ ಚಿಕ್ಕದಲ್ಲ. 0
tāyi t___ t-y- ---- tāyi
Porodica je velika. ಈ ಕುಟುಂಬ -ೊ--ಡ-ು. ಈ ಕು__ ದೊ____ ಈ ಕ-ಟ-ಂ- ದ-ಡ-ಡ-ು- ----------------- ಈ ಕುಟುಂಬ ದೊಡ್ಡದು. 0
ava-u -att- av-ḷu a____ m____ a____ a-a-u m-t-u a-a-u ----------------- avanu mattu avaḷu

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.