Knjiga fraza

bs Porodica   »   ko 가족 구성원

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [둘]

2 [dul]

가족 구성원

gajog guseong-won

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski korejski Igra Više
djed 할아-지 할___ 할-버- ---- 할아버지 0
h-l-a---ji h_________ h-l-a-e-j- ---------- hal-abeoji
nana / nena 할-니 할__ 할-니 --- 할머니 0
h--me-ni h_______ h-l-e-n- -------- halmeoni
on i ona 그와 그녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
g-uw----u-yeo g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
otac 아-지 아__ 아-지 --- 아버지 0
ab-oji a_____ a-e-j- ------ abeoji
majka 어-니 어__ 어-니 --- 어머니 0
e-meo-i e______ e-m-o-i ------- eomeoni
on i ona 그---녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
g-u-a----n--o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
sin -들 아_ 아- -- 아들 0
ad-ul a____ a-e-l ----- adeul
kćerka 딸딸 딸 딸 - 딸 0
tt-l t___ t-a- ---- ttal
on i ona 그와--녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
g--wa g-u--eo g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
brat 형-/-오빠-- --생 형 / 오_ / 남__ 형 / 오- / 남-생 ------------ 형 / 오빠 / 남동생 0
h---n- - op-a / --m-ong---ng h_____ / o___ / n___________ h-e-n- / o-p- / n-m-o-g-a-n- ---------------------------- hyeong / oppa / namdongsaeng
sestra 누나 /--니 / --생 누_ / 언_ / 여__ 누- / 언- / 여-생 ------------- 누나 / 언니 / 여동생 0
nuna-/ --nn- --ye--ong----g n___ / e____ / y___________ n-n- / e-n-i / y-o-o-g-a-n- --------------------------- nuna / eonni / yeodongsaeng
on i ona 그---녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
geuwa -eu-y-o g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
dajdža, amidža 삼- 삼_ 삼- -- 삼촌 0
sa-chon s______ s-m-h-n ------- samchon
tetka 이모 ---모 이_ / 고_ 이- / 고- ------- 이모 / 고모 0
imo ---o-o i__ / g___ i-o / g-m- ---------- imo / gomo
on i ona 그---녀 그_ 그_ 그- 그- ----- 그와 그녀 0
ge--a---un-eo g____ g______ g-u-a g-u-y-o ------------- geuwa geunyeo
Mi smo porodica. 우-- --이-요. 우__ 가_____ 우-는 가-이-요- ---------- 우리는 가족이에요. 0
u-------g--o----y-. u______ g__________ u-i-e-n g-j-g-i-y-. ------------------- ulineun gajog-ieyo.
Porodica nije mala. 가족---지 않--. 가__ 작_ 않___ 가-이 작- 않-요- ----------- 가족이 작지 않아요. 0
g-j---i-j-g-i a-h----. g______ j____ a_______ g-j-g-i j-g-i a-h-a-o- ---------------------- gajog-i jagji anh-ayo.
Porodica je velika. 대가--에-. 대______ 대-족-에-. ------- 대가족이에요. 0
daeg-j---i--o. d_____________ d-e-a-o---e-o- -------------- daegajog-ieyo.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + korejski (1-100) MP3 korejski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.