Knjiga fraza

bs Porodica   »   ta குடும்ப அங்கத்தினர்கள்

2 [dva]

Porodica

Porodica

2 [இரண்டு]

2 [Iraṇṭu]

குடும்ப அங்கத்தினர்கள்

kuṭumpa aṅkattiṉarkaḷ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski tamilski Igra Više
djed த----ா தா__ த-த-த- ------ தாத்தா 0
t--tā t____ t-t-ā ----- tāttā
nana / nena பா-்-ி பா__ ப-ட-ட- ------ பாட்டி 0
pā--i p____ p-ṭ-i ----- pāṭṭi
on i ona அவ--ம் அவ-ு-் அ___ அ___ அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
a-a-u- a-aḷ-m a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
otac த---ை த__ த-்-ை ----- தந்தை 0
tan--i t_____ t-n-a- ------ tantai
majka த-ய் தா_ த-ய- ---- தாய் 0
t-y t__ t-y --- tāy
on i ona அ---ம--அவள--் அ___ அ___ அ-ர-ம- அ-ள-ம- ------------- அவரும் அவளும் 0
av-r-m -va--m a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avarum avaḷum
sin ம-ன் ம__ ம-ன- ---- மகன் 0
ma--ṉ m____ m-k-ṉ ----- makaṉ
kćerka ம-ள் ம__ ம-ள- ---- மகள் 0
m-k-ḷ m____ m-k-ḷ ----- makaḷ
on i ona அ---ம--அவள--் அ___ அ___ அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
av-ṉ-m -v-ḷum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
brat சகோ-ர-் ச____ ச-ோ-ர-் ------- சகோதரன் 0
c-kō----ṉ c________ c-k-t-r-ṉ --------- cakōtaraṉ
sestra சக-தரி ச___ ச-ோ-ர- ------ சகோதரி 0
ca--ta-i c_______ c-k-t-r- -------- cakōtari
on i ona அவ--ம்-அ-ளு-் அ___ அ___ அ-ன-ம- அ-ள-ம- ------------- அவனும் அவளும் 0
ava-u-----ḷum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avaṉum avaḷum
dajdža, amidža மாமா மா_ ம-ம- ---- மாமா 0
m--ā m___ m-m- ---- māmā
tetka ம--ி மா_ ம-ம- ---- மாமி 0
m-mi m___ m-m- ---- māmi
on i ona அ---ம்----ும் அ___ அ___ அ-ர-ம- அ-ள-ம- ------------- அவரும் அவளும் 0
av-ru- --aḷum a_____ a_____ a-a-u- a-a-u- ------------- avarum avaḷum
Mi smo porodica. நாங்--- ஒ-- ----ம--ம். நா___ ஒ_ கு_____ ந-ங-க-் ஒ-ு க-ட-ம-ப-்- ---------------------- நாங்கள் ஒரு குடும்பம். 0
nāṅka---r--k-ṭum--m. n_____ o__ k________ n-ṅ-a- o-u k-ṭ-m-a-. -------------------- nāṅkaḷ oru kuṭumpam.
Porodica nije mala. எ--கள------ம்--- சி---த- இ----. எ___ கு____ சி___ இ___ எ-்-ள- க-ட-ம-ப-் ச-ற-ய-ு இ-்-ை- ------------------------------- எங்கள் குடும்பம் சிறியது இல்லை. 0
Eṅk-ḷ -u-um--m-ciṟiyat- il--i. E____ k_______ c_______ i_____ E-k-ḷ k-ṭ-m-a- c-ṟ-y-t- i-l-i- ------------------------------ Eṅkaḷ kuṭumpam ciṟiyatu illai.
Porodica je velika. க--ு---ம- -ெ-----. கு____ பெ____ க-ட-ம-ப-் ப-ர-ய-ு- ------------------ குடும்பம் பெரியது. 0
K-ṭ-mpa---e----t-. K_______ p________ K-ṭ-m-a- p-r-y-t-. ------------------ Kuṭumpam periyatu.

Govorimo li svi ‘afrički’?

Nismo svi bili u Africi. Moguće je, doduše, da je svaki jezik već jednom bio tamo! Barem mnogi znanstvenici vjeruju u to. Prema njihovom mišljenju, svi jezici potiču iz Afrike. Odande su se jezici proširili na ostatak svijeta. Ukupno postoji preko 6.000 različitih jezika. Međutim, svi oni imaju zajedničke korijene u Africi. Istraživači su uporedili foneme različitih jezika. Fonemi su najmanja razlikovna jedinica u jeziku. Ako se fonem mijenja, mijenja se i značenje riječi. To se može objasniti primjerom iz engleskog jezika. U engleskom jeziku riječi dip i tip opisuju dvije različite stvari. Tako su u engleskom jeziku /d/ i /t/ dva različita fonema. Ta glasovna raznolikost je najviše prisutna u afričkim jezicima. Što se više udaljujemo od Afrike, ona se dramatično smanjuje. A tačno tu istraživači vide dokaz svoje teorije. Stanovništvo koje se širi, postaje sličnije. Genetska raznolikost se smanjuje na njihovim vanjskim rubovima. To je zbog toga što se broj “naseljenika” također smanjuje. Što manje gena migrira, populacija je sličnija. Mogućnosti kombinacija gena se takođe smanjuju. Zbog toga pripadnici iseljenog stanovništva sliče jedan drugom. Naučnici to nazivaju efektom osnivača. Kad su ljudi napustili Afriku, sa sobom su ponijeli i svoj jezik. Međutim, manji broj naseljenika je sa sobom donio i manj broj fonema. Na taj način su pojedinačni jezici vremenom postajali sve sličniji. Čini se da je dokazano da Homo sapiens potječe iz Afrike. Jedva čekamo da vidimo vrijedi li isto i za njegov jezik...
Da li ste to znali?
Arapski jezik spada u najvažnije jezike na svijetu. Više od 300 miliona ljudi u preko 20 zemalja govori arapski. Ovaj afroazijski jezik je nastao prije više hiljada godina. Prvo se govorio na Arapskom poluostrvu, a onda se snažno proširio. Govorni arapski jako se razlikuje od književnog arapskog jezika. Takođe ima puno različitih arapskih dijalekata. Govornici iz različitih regija često se međusobno uopšte ne razumiju. Klasični književni arapski jezik danas se skoro nikako ne govori. Pojavljuje se prije svega u pisanom obliku. Interes za arapskim jezikom je posljednjih godina jako porastao. Mnogim ljudima je posebno fascinantno arapsko pismo. Piše se zdesna nalijevo. Ko želi učiti arapski, morao bi se pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, zatim gramatika a tek onda pismo. Ko se toga pridržava, bit će mu sigurno mnogo zabavno pri učenju.