Knjiga fraza

bs Upoznati   »   kn ಪರಿಚಯಿಸಿ ಕೊಳ್ಳುವುದು

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

೩ [ಮೂರು]

3 [Mūru]

ಪರಿಚಯಿಸಿ ಕೊಳ್ಳುವುದು

paricayisi koḷḷuvudu.

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
Zdravo! ನ-ಸ್ಕ--. ನ_____ ನ-ಸ-ಕ-ರ- -------- ನಮಸ್ಕಾರ. 0
p--i-a-isi--o-ḷ-vud-. p_________ k_________ p-r-c-y-s- k-ḷ-u-u-u- --------------------- paricayisi koḷḷuvudu.
Dobar dan! ನ-ಸ-ಕ--. ನ_____ ನ-ಸ-ಕ-ರ- -------- ನಮಸ್ಕಾರ. 0
p-ricay--i -o--u----. p_________ k_________ p-r-c-y-s- k-ḷ-u-u-u- --------------------- paricayisi koḷḷuvudu.
Kako ste? / Kako si? ಹೇ-ಿ-್ದೀರಿ? ಹೇ_____ ಹ-ಗ-ದ-ದ-ರ-? ----------- ಹೇಗಿದ್ದೀರಿ? 0
Nam--kāra. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Jeste li Vi iz Evrope? ಯು-ೋ-್ ನ-ಂದ-ಬಂ-ಿರು-ಿರ-? ಯು__ ನಿಂ_ ಬಂ_____ ಯ-ರ-ಪ- ನ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? ----------------------- ಯುರೋಪ್ ನಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
N-m-s--ra. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Jeste li Vi iz Amerike? ಅಮ-ರಿ-ದ-ಂದ--------ಿ--? ಅ_____ ಬಂ_____ ಅ-ೇ-ಿ-ದ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? ---------------------- ಅಮೇರಿಕದಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
N--as-ā-a. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Jeste li Vi iz Azije? ಏ---ದ-ಂ---ಂದಿರು--ರ-? ಏ____ ಬಂ_____ ಏ-ೀ-ದ-ಂ- ಬ-ದ-ರ-ವ-ರ-? -------------------- ಏಶೀಯದಿಂದ ಬಂದಿರುವಿರಾ? 0
Nama-k-ra. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
U kojem hotelu ste smješteni? ಯ-- -ೋ-ೆ-- ನ--ಲ- ಇ----ರಿ? ಯಾ_ ಹೋ__ ನ__ ಇ____ ಯ-ವ ಹ-ಟ-ಲ- ನ-್-ಿ ಇ-್-ೀ-ಿ- ------------------------- ಯಾವ ಹೋಟೆಲ್ ನಲ್ಲಿ ಇದ್ದೀರಿ? 0
N-m--kā--. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Koliko dugo ste već ovdje? ಯ-ವ-ಗಿ-ಿ---ಇ---ಿದ---? ಯಾ____ ಇ_____ ಯ-ವ-ಗ-ನ-ಂ- ಇ-್-ಿ-ೀ-ಿ- --------------------- ಯಾವಾಗಿನಿಂದ ಇಲ್ಲಿದೀರಿ? 0
N--ask-ra. N_________ N-m-s-ā-a- ---------- Namaskāra.
Koliko dugo ostajete? ಏಷ-ಟು ಸಮ------ಿ -ರು-್ತೀ--? ಏ__ ಸ__ ಇ__ ಇ_____ ಏ-್-ು ಸ-ಯ ಇ-್-ಿ ಇ-ು-್-ೀ-ಿ- -------------------------- ಏಷ್ಟು ಸಮಯ ಇಲ್ಲಿ ಇರುತ್ತೀರಿ? 0
H--id-īri? H_________ H-g-d-ī-i- ---------- Hēgiddīri?
Dopada li Vam se ovdje? ನಿಮ-ೆ------ದ-ಶ ಇ--ಟವ-ಯಿತ-? ನಿ__ ಈ ಪ್___ ಇ______ ನ-ಮ-ೆ ಈ ಪ-ರ-ೇ- ಇ-್-ವ-ಯ-ತ-? -------------------------- ನಿಮಗೆ ಈ ಪ್ರದೇಶ ಇಷ್ಟವಾಯಿತೆ? 0
H-g--d-r-? H_________ H-g-d-ī-i- ---------- Hēgiddīri?
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? ನೀ-ು ಇ--ಲಿ--ಜ -ಳ-ಯ---ಬ---ದ-ದೀರಾ? ನೀ_ ಇ__ ರ_ ಕ___ ಬಂ_____ ನ-ವ- ಇ-್-ಿ ರ- ಕ-ೆ-ಲ- ಬ-ದ-ದ-ದ-ರ-? -------------------------------- ನೀವು ಇಲ್ಲಿ ರಜ ಕಳೆಯಲು ಬಂದಿದ್ದೀರಾ? 0
H-giddī-i? H_________ H-g-d-ī-i- ---------- Hēgiddīri?
Posjetite me jednom! ನನ-----ು ಒಮ್ಮೆ ಭ-ಟ----ಡಿ. ನ____ ಒ__ ಭೇ_ ಮಾ__ ನ-್-ನ-ನ- ಒ-್-ೆ ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-. ------------------------- ನನ್ನನ್ನು ಒಮ್ಮೆ ಭೇಟಿ ಮಾಡಿ. 0
Yu-----i--a -----ruv-r-? Y____ n____ b___________ Y-r-p n-n-a b-n-i-u-i-ā- ------------------------ Yurōp ninda bandiruvirā?
Ovo je moja adresa. ಇದ- ನ-್ನ-ವಿ--ಸ. ಇ_ ನ__ ವಿ___ ಇ-ು ನ-್- ವ-ಳ-ಸ- --------------- ಇದು ನನ್ನ ವಿಳಾಸ. 0
Y-rōp-n-n-----n---u----? Y____ n____ b___________ Y-r-p n-n-a b-n-i-u-i-ā- ------------------------ Yurōp ninda bandiruvirā?
Hoćemo li se sutra vidjeti? ನಾಳೆ-ನ-ವು-ಭ--- ಮಾಡೋಣವೆ? ನಾ_ ನಾ_ ಭೇ_ ಮಾ____ ನ-ಳ- ನ-ವ- ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-ಣ-ೆ- ----------------------- ನಾಳೆ ನಾವು ಭೇಟಿ ಮಾಡೋಣವೆ? 0
Yu--------a b-----u---ā? Y____ n____ b___________ Y-r-p n-n-a b-n-i-u-i-ā- ------------------------ Yurōp ninda bandiruvirā?
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. ಕ--ಮ-ಸಿ--ನನಗೆ -ೇರ- --ಲ--ಇದೆ. ಕ್____ ನ__ ಬೇ_ ಕೆ__ ಇ__ ಕ-ಷ-ಿ-ಿ- ನ-ಗ- ಬ-ರ- ಕ-ಲ- ಇ-ೆ- ---------------------------- ಕ್ಷಮಿಸಿ, ನನಗೆ ಬೇರೆ ಕೆಲಸ ಇದೆ. 0
A-ē-i-adi-da--a-d----irā? A___________ b___________ A-ē-i-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ------------------------- Amērikadinda bandiruvirā?
Ćao! / Zbogom! ಹೋ-- ಬರ------ೆ. ಹೋ_ ಬ_____ ಹ-ಗ- ಬ-ು-್-ೇ-ೆ- --------------- ಹೋಗಿ ಬರುತ್ತೇನೆ. 0
Amē---a---da-ba-d--u-ir-? A___________ b___________ A-ē-i-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ------------------------- Amērikadinda bandiruvirā?
Doviđenja! ಮ---- --ಣು-. ಮ__ ಕಾ___ ಮ-್-ೆ ಕ-ಣ-ವ- ------------ ಮತ್ತೆ ಕಾಣುವ. 0
Am---k-d-n-a bandir--irā? A___________ b___________ A-ē-i-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ------------------------- Amērikadinda bandiruvirā?
Do uskoro! ಇ-್--ಲ್-ೇ-ಭ--- ಮಾಡೋಣ. ಇ_____ ಭೇ_ ಮಾ___ ಇ-್-ರ-್-ೇ ಭ-ಟ- ಮ-ಡ-ಣ- --------------------- ಇಷ್ಟರಲ್ಲೇ ಭೇಟಿ ಮಾಡೋಣ. 0
Ēś---din-a ----iruvi-ā? Ē_________ b___________ Ē-ī-a-i-d- b-n-i-u-i-ā- ----------------------- Ēśīyadinda bandiruvirā?

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!