Knjiga fraza

bs Upoznati   »   tr Tanımak, öğrenmek, anlamak

3 [tri]

Upoznati

Upoznati

3 [üç]

Tanımak, öğrenmek, anlamak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski turski Igra Više
Zdravo! Me-haba! M_______ M-r-a-a- -------- Merhaba! 0
Dobar dan! İ-- -ün-e-----M-r---a! İ__ g______ / M_______ İ-i g-n-e-! / M-r-a-a- ---------------------- İyi günler! / Merhaba! 0
Kako ste? / Kako si? N--ı--ın? N________ N-s-l-ı-? --------- Nasılsın? 0
Jeste li Vi iz Evrope? Av-upa’dan ----------su-u-? A_________ m_ g____________ A-r-p-’-a- m- g-l-y-r-u-u-? --------------------------- Avrupa’dan mı geliyorsunuz? 0
Jeste li Vi iz Amerike? A-eri-a’d---mı -eli---s--u-? A__________ m_ g____________ A-e-i-a-d-n m- g-l-y-r-u-u-? ---------------------------- Amerika’dan mı geliyorsunuz? 0
Jeste li Vi iz Azije? A-y-’-an mı gel--or-unuz? A_______ m_ g____________ A-y-’-a- m- g-l-y-r-u-u-? ------------------------- Asya’dan mı geliyorsunuz? 0
U kojem hotelu ste smješteni? H-n-i-ot-l-e -a--yo--unuz? H____ o_____ k____________ H-n-i o-e-d- k-l-y-r-u-u-? -------------------------- Hangi otelde kalıyorsunuz? 0
Koliko dugo ste već ovdje? Ne -a-a--zaman-ır---r---sını-? N_ k____ z_______ b___________ N- k-d-r z-m-n-ı- b-r-d-s-n-z- ------------------------------ Ne kadar zamandır buradasınız? 0
Koliko dugo ostajete? Ne--adar ---a----ın--? N_ k____ k____________ N- k-d-r k-l-c-k-ı-ı-? ---------------------- Ne kadar kalacaksınız? 0
Dopada li Vam se ovdje? Bu-a---b-ğ--i-or--u--n-z? B_____ b________ m_______ B-r-y- b-ğ-n-y-r m-s-n-z- ------------------------- Burayı beğeniyor musunuz? 0
Jeste li ovdje na godišnjem odmoru? B--a-a-----l m- -apıyo---n--? B_____ t____ m_ y____________ B-r-d- t-t-l m- y-p-y-r-u-u-? ----------------------------- Burada tatil mı yapıyorsunuz? 0
Posjetite me jednom! Beni-zi-are- edin-z! B___ z______ e______ B-n- z-y-r-t e-i-i-! -------------------- Beni ziyaret ediniz! 0
Ovo je moja adresa. A--e--- b----. A______ b_____ A-r-s-m b-r-a- -------------- Adresim burda. 0
Hoćemo li se sutra vidjeti? Y---- g-r-ş---- mi-iz? Y____ g________ m_____ Y-r-n g-r-ş-c-k m-y-z- ---------------------- Yarın görüşecek miyiz? 0
Žao mi je, imam već sutra nešto dogovoreno. Üz-ü-ü-- -imdi-en başk--b-- p--nım v--. Ü_______ ş_______ b____ b__ p_____ v___ Ü-g-n-m- ş-m-i-e- b-ş-a b-r p-a-ı- v-r- --------------------------------------- Üzgünüm, şimdiden başka bir planım var. 0
Ćao! / Zbogom! H-ş-a k--! H____ k___ H-ş-a k-l- ---------- Hoşça kal! 0
Doviđenja! G-rüş--- ü-ere! G_______ ü_____ G-r-ş-e- ü-e-e- --------------- Görüşmek üzere! 0
Do uskoro! Y--ı-da -----mek--ze-e! Y______ g_______ ü_____ Y-k-n-a g-r-ş-e- ü-e-e- ----------------------- Yakında görüşmek üzere! 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz istoriju je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio da dešifrira abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti hiljadama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste to znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 miliona ljudi to je maternji jezik. Više od 140 miliona od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 miliona govornika u Indiji. Ostale grupe govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika na svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo da radi što više ljudi!