Knjiga fraza

bs Zemlje i jezici   »   cs Země a jazyky

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [pět]

Země a jazyky

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Džon je iz Londona. Jo---j--z Lo-dý--. J___ j_ z L_______ J-h- j- z L-n-ý-a- ------------------ John je z Londýna. 0
London je u Velikoj Britaniji. L----- le-í--e---lk- Britán--. L_____ l___ v_ V____ B________ L-n-ý- l-ž- v- V-l-é B-i-á-i-. ------------------------------ Londýn leží ve Velké Británii. 0
On govori engleski. On mlu----ng-i---. O_ m____ a________ O- m-u-í a-g-i-k-. ------------------ On mluví anglicky. 0
Marija je iz Madrida. M-r---j- ---adri-u. M____ j_ z M_______ M-r-a j- z M-d-i-u- ------------------- Maria je z Madridu. 0
Madrid je u Španiji. Ma-ri- -eží -- -p-n--sku. M_____ l___ v_ Š_________ M-d-i- l-ž- v- Š-a-ě-s-u- ------------------------- Madrid leží ve Španělsku. 0
Ona govori španski. O---mluví-špa---s-y. O__ m____ š_________ O-a m-u-í š-a-ě-s-y- -------------------- Ona mluví španělsky. 0
Peter i Marta su iz Berlina. P----- Mart--j--u-z B-r----. P___ a M____ j___ z B_______ P-t- a M-r-a j-o- z B-r-í-a- ---------------------------- Petr a Marta jsou z Berlína. 0
Berlin je u Njemačkoj. B-rlín l--í-v -ěm-c--. B_____ l___ v N_______ B-r-í- l-ž- v N-m-c-u- ---------------------- Berlín leží v Německu. 0
Govorite li oboje njemački? M-u---- -ba----bě n------? M______ o__ / o__ n_______ M-u-í-e o-a / o-ě n-m-c-y- -------------------------- Mluvíte oba / obě německy? 0
London je glavni grad. L-n-ýn-je-h----í -ě-t-. L_____ j_ h_____ m_____ L-n-ý- j- h-a-n- m-s-o- ----------------------- Londýn je hlavní město. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. Mad-i- a --r-í---sou-t-ké-hl-vní---sta. M_____ a B_____ j___ t___ h_____ m_____ M-d-i- a B-r-í- j-o- t-k- h-a-n- m-s-a- --------------------------------------- Madrid a Berlín jsou také hlavní města. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. H---n- měs-- jso---elká a ---čná. H_____ m____ j___ v____ a h______ H-a-n- m-s-a j-o- v-l-á a h-u-n-. --------------------------------- Hlavní města jsou velká a hlučná. 0
Francuska je u Evropi. F-a------e-í v Ev-opě. F______ l___ v E______ F-a-c-e l-ž- v E-r-p-. ---------------------- Francie leží v Evropě. 0
Egipat je u Africi. Egyp- le-- - -f-ic-. E____ l___ v A______ E-y-t l-ž- v A-r-c-. -------------------- Egypt leží v Africe. 0
Japan je u Aziji. Japons---le-í v--s-i. J_______ l___ v A____ J-p-n-k- l-ž- v A-i-. --------------------- Japonsko leží v Asii. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. Ka---- -eží-- ---erní -m-----. K_____ l___ v S______ A_______ K-n-d- l-ž- v S-v-r-í A-e-i-e- ------------------------------ Kanada leží v Severní Americe. 0
Panama je u Srednjoj Americi. Pana-- -eží -e-St---n- A-e--c-. P_____ l___ v_ S______ A_______ P-n-m- l-ž- v- S-ř-d-í A-e-i-e- ------------------------------- Panama leží ve Střední Americe. 0
Brazil je u Južnoj Americi. B----l---l--- --J-žn- -me-ice. B_______ l___ v J____ A_______ B-a-í-i- l-ž- v J-ž-í A-e-i-e- ------------------------------ Brazílie leží v Jižní Americe. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičkim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezički oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezički sistem. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se takođe koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Ko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Na primjer, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezički oblici. Takođe su naučili da brzo barataju jezičkim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak naučno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Da li ste to znali?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Ko želi da uči ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!