Knjiga fraza

bs Čitati i pisati   »   be Чытаць і пісаць

6 [šest]

Čitati i pisati

Čitati i pisati

6 [шэсць]

6 [shests’]

Чытаць і пісаць

Chytats’ і pіsats’

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Ja čitam. Я чы---. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я чытаю. 0
Ch-ta--’ --p----s’ C_______ і p______ C-y-a-s- і p-s-t-’ ------------------ Chytats’ і pіsats’
Ja čitam jedno slovo. Я чыта- --т---. Я ч____ л______ Я ч-т-ю л-т-р-. --------------- Я чытаю літару. 0
C----ts’-і -і---s’ C_______ і p______ C-y-a-s- і p-s-t-’ ------------------ Chytats’ і pіsats’
Ja čitam jednu riječ. Я --т---с-о--. Я ч____ с_____ Я ч-т-ю с-о-а- -------------- Я чытаю слова. 0
Ya-ch--a--. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- Ya chytayu.
Ja čitam jednu rečenicu. Я---т----к--. Я ч____ с____ Я ч-т-ю с-а-. ------------- Я чытаю сказ. 0
Y----y-a-u. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- Ya chytayu.
Ja čitam jedno pismo. Я--ы--- -іс-. Я ч____ л____ Я ч-т-ю л-с-. ------------- Я чытаю ліст. 0
Ya--h---yu. Y_ c_______ Y- c-y-a-u- ----------- Ya chytayu.
Ja čitam jednu knjigu. Я ---а- к----. Я ч____ к_____ Я ч-т-ю к-і-у- -------------- Я чытаю кнігу. 0
Ya--h-t----lі-a-u. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ Ya chytayu lіtaru.
Ja čitam. Я ч-т--. Я ч_____ Я ч-т-ю- -------- Я чытаю. 0
Ya -h--a-u lіt--u. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ Ya chytayu lіtaru.
Ti čitaš. Т- --т-е-. Т_ ч______ Т- ч-т-е-. ---------- Ты чытаеш. 0
Y- c-y-ay--lіta--. Y_ c______ l______ Y- c-y-a-u l-t-r-. ------------------ Ya chytayu lіtaru.
On čita. Ё- чыта-. Ё_ ч_____ Ё- ч-т-е- --------- Ён чытае. 0
Ya -h-ta-------a. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-a- ----------------- Ya chytayu slova.
Ja pišem. Я --шу. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пішу. 0
Y- ----ayu sl--a. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-a- ----------------- Ya chytayu slova.
Ja pišem jedno slovo. Я--іш- лі--р-. Я п___ л______ Я п-ш- л-т-р-. -------------- Я пішу літару. 0
Y--c-y-a-- slo-a. Y_ c______ s_____ Y- c-y-a-u s-o-a- ----------------- Ya chytayu slova.
Ja pišem jednu riječ. Я-п-шу---о--. Я п___ с_____ Я п-ш- с-о-а- ------------- Я пішу слова. 0
Ya-ch---y---ka-. Y_ c______ s____ Y- c-y-a-u s-a-. ---------------- Ya chytayu skaz.
Ja pišem jednu rečenicu. Я--ішу-сказ. Я п___ с____ Я п-ш- с-а-. ------------ Я пішу сказ. 0
Ya---y-a-u s-a-. Y_ c______ s____ Y- c-y-a-u s-a-. ---------------- Ya chytayu skaz.
Ja pišem jedno pismo. Я п--у--іс-. Я п___ л____ Я п-ш- л-с-. ------------ Я пішу ліст. 0
Y--chy--yu --az. Y_ c______ s____ Y- c-y-a-u s-a-. ---------------- Ya chytayu skaz.
Ja pišem jednu knjigu. Я--і---к-і-у. Я п___ к_____ Я п-ш- к-і-у- ------------- Я пішу кнігу. 0
Y- ch-t----lі--. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- Ya chytayu lіst.
Ja pišem. Я п-ш-. Я п____ Я п-ш-. ------- Я пішу. 0
Ya ----a----і--. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- Ya chytayu lіst.
Ti pišeš. Т---ішаш. Т_ п_____ Т- п-ш-ш- --------- Ты пішаш. 0
Ya ---ta-u--і-t. Y_ c______ l____ Y- c-y-a-u l-s-. ---------------- Ya chytayu lіst.
On piše. Ён -і-а. Ё_ п____ Ё- п-ш-. -------- Ён піша. 0
Ya-c-yt-yu-kn-gu. Y_ c______ k_____ Y- c-y-a-u k-і-u- ----------------- Ya chytayu knіgu.

Internacionalizmi

Globalizacija se odražava i na jezike. Porast internacionalizama je očigledan. Internacionalizmi su riječi kojih ima u mnogim jezicima. Riječi pritom imaju isto ili slično značenje. Izgovor im je često isti. I pisanje takvih riječi je takođe često jako slično. Zanimljivo je širenje internacionalizama. Ono se ne obazire na granice. Barem ne na geografske. A posebno ne na jezičke granice. Postoje riječi koje se mogu razumjeti na svakom kontinentu. Riječ hotel je dobar primjer za to. Ta riječ postoji gotovo svugdje u svijetu. Mnogo internacionalizama dolazi iz područja nauke. Tehnički pojmovi se takođe brzo šire u cijeom svijetu. Stari internacionalizmi imaju zajednički korijen. Razvili su se iz iste riječi. Internacionalizmi se obično temelje na posuđenicama. To znači da se riječi jednostavno inkorporiraju u druge druge jezike. Kulturni krugovi igraju važnu ulogu kod preuzimanja. Svaka civilizacija ima svoju tradiciju. Zato se novi koncepti ne prihvataju svugdje. Kulturalne norme odlučuju koje ideje će se usvojiti. Neke stvari postoje samo u određenim dijelovima svijeta. Druge stvari se brzo šire cijelim svijetom. Ali tek kad se stvari proširuju, širi se i njihovo ime. Upravo zato su internacionalizmi tako uzbudljivi! Otkrivajući jezike, otkrivamo i kulture...
Da li ste to znali?
Kineski je jezik s najvećim brojem govornika na svijetu. Međutim, ne postoji jedan kineski jezik, već se može reći da ih ima više. Svi oni spadaju u porodicu sinotibetskih jezika. Oko 1,3 milijarde ljudi govori kineski. Većina njih živi u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu. Najveći kineski jezik je književni kineski, koji se još zove i mandarinski. Kao službeni jezik Narodne Republike Kine to je maternji jezik 850 miliona ljudi. Ostali kineski jezici se često samo nazivaju dijalektima. Mandarinski razumiju skoro svi ljudi koji govore kineski. Svi Kinezi imaju zajedničko pismo koje je staro 4000 do 5000 godina. Time kineski ima najdužu tradiciju pismenosti. Kineski pisani znakovi su teži nego alfabetski sistemi. Gramatika se relativno brzo nauči tako da se vrlo brzo može ostvariti uspjeh u učenju. A sve više ljudi želi da nauči kineski… Usudite se jer kineski je jezik budućnosti!