Knjiga fraza

bs Brojevi   »   bn সংখ্যা / নম্বর

7 [sedam]

Brojevi

Brojevi

৭ [সাত]

7 [sāta]

সংখ্যা / নম্বর

saṅkhyā / nambara

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bengalski Igra Više
Ja brojim: আ-ি গ----ক-ি আ_ গ__ ক_ আ-ি গ-ন- ক-ি ------------ আমি গণনা করি 0
āmi ---a-ā--ari ā__ g_____ k___ ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
jedan, dva, tri এক--দুই- তিন এ__ দু__ তি_ এ-, দ-ই- ত-ন ------------ এক, দুই, তিন 0
ēk-,-du-i,-t-na ē___ d____ t___ ē-a- d-'-, t-n- --------------- ēka, du'i, tina
Ja brojim do tri. আমি-ত-ন-পর্য-্--গণনা করি-৷ আ_ তি_ প____ গ__ ক_ ৷ আ-ি ত-ন প-্-ন-ত গ-ন- ক-ি ৷ -------------------------- আমি তিন পর্যন্ত গণনা করি ৷ 0
ā-i---na-p--ya-t---a-an- k--i ā__ t___ p_______ g_____ k___ ā-i t-n- p-r-a-t- g-ṇ-n- k-r- ----------------------------- āmi tina paryanta gaṇanā kari
Ja brojim dalje: আম- -ণ-- ক--- -া---৷ আ_ গ__ ক__ থা_ ৷ আ-ি গ-ন- ক-ত- থ-ক- ৷ -------------------- আমি গণনা করতে থাকি ৷ 0
ā-i g--a-ā -----ē t-ā-i ā__ g_____ k_____ t____ ā-i g-ṇ-n- k-r-t- t-ā-i ----------------------- āmi gaṇanā karatē thāki
četiri, pet, šest, চার---াঁ-,-ছয় চা__ পাঁ__ ছ_ চ-র- প-ঁ-, ছ- ------------- চার, পাঁচ, ছয় 0
c-r---pām--a, chaẏa c____ p_____ c____ c-r-, p-m-c-, c-a-a ------------------- cāra, pām̐ca, chaẏa
sedam, osam, devet স-----ট,--য় সা__ আ__ ন_ স-ত- আ-, ন- ----------- সাত, আট, নয় 0
s-ta- ---- -a-a s____ ā___ n___ s-t-, ā-a- n-ẏ- --------------- sāta, āṭa, naẏa
Ja brojim. আম--গ--া-ক-ি-৷ আ_ গ__ ক_ ৷ আ-ি গ-ন- ক-ি ৷ -------------- আমি গণনা করি ৷ 0
ā---gaṇ--ā -a-i ā__ g_____ k___ ā-i g-ṇ-n- k-r- --------------- āmi gaṇanā kari
Ti brojiš. ত-ম--গ-ন- ক--৷ তু_ গ__ ক_ ৷ ত-ম- গ-ন- ক- ৷ -------------- তুমি গণনা কর ৷ 0
t-m- gaṇa----ara t___ g_____ k___ t-m- g-ṇ-n- k-r- ---------------- tumi gaṇanā kara
On broji. স---------ে-৷ সে গ__ ক_ ৷ স- গ-ন- ক-ে ৷ ------------- সে গণনা করে ৷ 0
s--gaṇ--- -arē s_ g_____ k___ s- g-ṇ-n- k-r- -------------- sē gaṇanā karē
Jedan. Prvi. এক- -্রথম এ__ প্___ এ-. প-র-ম --------- এক. প্রথম 0
ēka---------a ē___ P_______ ē-a- P-a-h-m- ------------- ēka. Prathama
Dva. Drugi. দ-ই.---বিত-য় দু__ দ্___ দ-ই- দ-ব-ত-য় ------------ দুই. দ্বিতীয় 0
d-'i. -b-t-ẏa d____ D______ d-'-. D-i-ī-a ------------- du'i. Dbitīẏa
Tri. Treći. ত--.---ত-য় তি__ তৃ__ ত-ন- ত-ত-য় ---------- তিন. তৃতীয় 0
t-n-- -r--īẏa t____ T_____ t-n-. T-̥-ī-a ------------- tina. Tr̥tīẏa
Četiri. Četvrti. চ-র--চতু-্থ চা__ চ___ চ-র- চ-ু-্- ----------- চার. চতুর্থ 0
c-----C---rtha c____ C_______ c-r-. C-t-r-h- -------------- cāra. Caturtha
Pet. Peti. পাঁচ---ঞ-চম পাঁ__ প___ প-ঁ-. প-্-ম ----------- পাঁচ. পঞ্চম 0
p-m--a- -a--ama p_____ P______ p-m-c-. P-ñ-a-a --------------- pām̐ca. Pañcama
Šest. Šesti. ছ-. ---ঠ ছ__ ষ__ ছ-. ষ-্- -------- ছয়. ষষ্ঠ 0
cha-a.-Ṣaṣṭ-a c_____ Ṣ_____ c-a-a- Ṣ-ṣ-h- ------------- chaẏa. Ṣaṣṭha
Sedam. Sedmi. সাত.-সপ--ম সা__ স___ স-ত- স-্-ম ---------- সাত. সপ্তম 0
sāt-. Sa-t--a s____ S______ s-t-. S-p-a-a ------------- sāta. Saptama
Osam. Osmi. আট.---্-ম আ__ অ___ আ-. অ-্-ম --------- আট. অষ্টম 0
ā--.----a-a ā___ A_____ ā-a- A-ṭ-m- ----------- āṭa. Aṣṭama
Devet. Deveti. ন-- -বম ন__ ন__ ন-. ন-ম ------- নয়. নবম 0
n-ẏ---Na--ma n____ N_____ n-ẏ-. N-b-m- ------------ naẏa. Nabama

Mišljenje i jezik

Naše razmišljanje zavisi od našeg jezika. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati uprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Takođe lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje. Takođe postoje jezici koji ne poznaju lijevo i desno . U tim jezicima ljudi raspoznaju sjever i jug, istok i zapad. Oni se mogu jako dobro geografski orijentirati. No pojmove desno i lijevo ne razumiju. Naravno da na naše razmišljanje ne utječe samo jezik. Naše misli takođe oblikuje okolina i naša svakodnevica. Koja je, znači, uloga jezika? Postavlja li on granice našim mislima? Ili imamo riječi samo za ono o čemu razmišljamo? Šta je uzrok, šta je posljedica? Sva ova pitanja još uvijek nisu razjašnjena. Ona zaokupljaju naučnike koji se bave istraživanjem mozga i jezikoslovce. Međutim, ova tema se tiče svih nas... Ti si ono što govoriš?!
Da li ste to znali?
Danski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Ko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različite dijalekte. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih dijalekata. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...