Knjiga fraza

bs Sati   »   lv Pulksteņa laiki

8 [osam]

Sati

Sati

8 [astoņi]

Pulksteņa laiki

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
Izvinite! / Oprostite! At-a-nojie-, l-d--! A___________ l_____ A-v-i-o-i-t- l-d-u- ------------------- Atvainojiet, lūdzu! 0
Molim Vas, koliko je sati? C--- --d-u--ir -u--s--n-s? C___ l_____ i_ p__________ C-k- l-d-u- i- p-l-s-e-i-? -------------------------- Cik, lūdzu, ir pulkstenis? 0
Mnogo hvala! L-els-p-ldie-. L____ p_______ L-e-s p-l-i-s- -------------- Liels paldies. 0
Jedan je sat. Pu--s--n-s -r v--n-. P_________ i_ v_____ P-l-s-e-i- i- v-e-s- -------------------- Pulkstenis ir viens. 0
Dva su sata. P-lk-t---- i------. P_________ i_ d____ P-l-s-e-i- i- d-v-. ------------------- Pulkstenis ir divi. 0
Tri su sata. P----t---s-i- -r--. P_________ i_ t____ P-l-s-e-i- i- t-ī-. ------------------- Pulkstenis ir trīs. 0
Četiri su sata. P-l--t--is----č-tr-. P_________ i_ č_____ P-l-s-e-i- i- č-t-i- -------------------- Pulkstenis ir četri. 0
Pet je sati. Pu-----nis-i--p--c-. P_________ i_ p_____ P-l-s-e-i- i- p-e-i- -------------------- Pulkstenis ir pieci. 0
Šest je sati. Pu----e-is -r -e-i. P_________ i_ s____ P-l-s-e-i- i- s-š-. ------------------- Pulkstenis ir seši. 0
Sedam je sati. P---ste-i--ir-se-t-ņi. P_________ i_ s_______ P-l-s-e-i- i- s-p-i-i- ---------------------- Pulkstenis ir septiņi. 0
Osam je sati. P-l---en-s i---s--ņ-. P_________ i_ a______ P-l-s-e-i- i- a-t-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir astoņi. 0
Devet je sati. P---st---s -r--ev--i. P_________ i_ d______ P-l-s-e-i- i- d-v-ņ-. --------------------- Pulkstenis ir deviņi. 0
Deset je sati. Pu-ks---is ir --s-it. P_________ i_ d______ P-l-s-e-i- i- d-s-i-. --------------------- Pulkstenis ir desmit. 0
Jedanaest je sati. P--k-ten---i- -ie--ad--i-. P_________ i_ v___________ P-l-s-e-i- i- v-e-p-d-m-t- -------------------------- Pulkstenis ir vienpadsmit. 0
Dvanaest je sati. P-lk-t---s-i- di---d-mit. P_________ i_ d__________ P-l-s-e-i- i- d-v-a-s-i-. ------------------------- Pulkstenis ir divpadsmit. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Minūtē-ir se-de-----sekund--. M_____ i_ s________ s________ M-n-t- i- s-š-e-m-t s-k-n-e-. ----------------------------- Minūtē ir sešdesmit sekundes. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Stu-dā i----šdes--t ---ūtes. S_____ i_ s________ m_______ S-u-d- i- s-š-e-m-t m-n-t-s- ---------------------------- Stundā ir sešdesmit minūtes. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Die----tī -- ----e---- --t----s--n---. D________ i_ d________ č_____ s_______ D-e-n-k-ī i- d-v-e-m-t č-t-a- s-u-d-s- -------------------------------------- Diennaktī ir divdesmit četras stundas. 0

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...