Knjiga fraza

bs Sati   »   te సమయం

8 [osam]

Sati

Sati

8 [ఎనిమిది]

8 [Enimidi]

సమయం

Samayaṁ

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski telugu Igra Više
Izvinite! / Oprostite! మ-్-ి-చ-డి! మ_____ మ-్-ి-చ-డ-! ----------- మన్నించండి! 0
Sa--yaṁ S______ S-m-y-ṁ ------- Samayaṁ
Molim Vas, koliko je sati? స-యం --- --్-ి--ి? స__ ఎం_ అ____ స-య- ఎ-త అ-్-ి-ద-? ------------------ సమయం ఎంత అయ్యింది? 0
Sama--ṁ S______ S-m-y-ṁ ------- Samayaṁ
Mnogo hvala! ధ----ా-ం ధ____ ధ-్-వ-ద- -------- ధన్యవాదం 0
Ma-n--̄-a--i! M___________ M-n-i-̄-a-ḍ-! ------------- Mannin̄caṇḍi!
Jedan je sat. ఒ--ి----అయ--ింది ఒం___ అ___ ఒ-ట-గ-ట అ-్-ి-ద- ---------------- ఒంటిగంట అయ్యింది 0
Man----ca---! M___________ M-n-i-̄-a-ḍ-! ------------- Mannin̄caṇḍi!
Dva su sata. ర-ం---[----ు- --్యి--ి రెం_ [____ అ___ ర-ం-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ---------------------- రెండు [గంటలు] అయ్యింది 0
M--n----aṇḍ-! M___________ M-n-i-̄-a-ḍ-! ------------- Mannin̄caṇḍi!
Tri su sata. మూ----గ-ట--]-అ------ి మూ_ [____ అ___ మ-డ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- --------------------- మూడు [గంటలు] అయ్యింది 0
Sam---ṁ-ent- a--i--i? S______ e___ a_______ S-m-y-ṁ e-t- a-y-n-i- --------------------- Samayaṁ enta ayyindi?
Četiri su sata. న-ల--ు [---లు---య-యి--ి నా__ [____ అ___ న-ల-గ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ----------------------- నాలుగు [గంటలు] అయ్యింది 0
Sam------n-a--y--n-i? S______ e___ a_______ S-m-y-ṁ e-t- a-y-n-i- --------------------- Samayaṁ enta ayyindi?
Pet je sati. ఐ----గం--ు- ---యింది ఐ_ [____ అ___ ఐ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఐదు [గంటలు] అయ్యింది 0
S-ma-aṁ--nt----y-n-i? S______ e___ a_______ S-m-y-ṁ e-t- a-y-n-i- --------------------- Samayaṁ enta ayyindi?
Šest je sati. ఆర- -గంట-ు--అయ్యి-ది ఆ_ [____ అ___ ఆ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఆరు [గంటలు] అయ్యింది 0
Dha--yav---ṁ D___________ D-a-'-a-ā-a- ------------ Dhan'yavādaṁ
Sedam je sati. ఏడ- --ం-ల-----్య-ంది ఏ_ [____ అ___ ఏ-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- ఏడు [గంటలు] అయ్యింది 0
O-ṭig-ṇ-a-ay---di O________ a______ O-ṭ-g-ṇ-a a-y-n-i ----------------- Oṇṭigaṇṭa ayyindi
Osam je sati. ఎ-ి-ిద--[గ-ట--]---్-ింది ఎ___ [____ అ___ ఎ-ి-ి-ి [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------ ఎనిమిది [గంటలు] అయ్యింది 0
Oṇṭ-ga-ṭ--ay-indi O________ a______ O-ṭ-g-ṇ-a a-y-n-i ----------------- Oṇṭigaṇṭa ayyindi
Devet je sati. తొ-----------ు -య్----ి తొ___ గం__ అ___ త-మ-మ-ద- గ-ట-ు అ-్-ి-ద- ----------------------- తొమ్మిది గంటలు అయ్యింది 0
O-ṭi-a--a -y-i-di O________ a______ O-ṭ-g-ṇ-a a-y-n-i ----------------- Oṇṭigaṇṭa ayyindi
Deset je sati. పది -గం---] అ-్య--ది ప_ [____ అ___ ప-ి [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- -------------------- పది [గంటలు] అయ్యింది 0
R-ṇ-u----ṇ-a-u- -yy-n-i R____ [________ a______ R-ṇ-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ----------------------- Reṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Jedanaest je sati. పదకొ-----గం-లు] అ-్య--ది ప___ [____ అ___ ప-క-ం-ు [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------ పదకొండు [గంటలు] అయ్యింది 0
R-ṇ-- [g-----u] a-yindi R____ [________ a______ R-ṇ-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ----------------------- Reṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Dvanaest je sati. పన్-ె--ు [-ంటల-- అయ-య-ంది ప___ [____ అ___ ప-్-ె-డ- [-ం-ల-] అ-్-ి-ద- ------------------------- పన్నెండు [గంటలు] అయ్యింది 0
R-ṇḍu--ga-ṭal-- -y-i-di R____ [________ a______ R-ṇ-u [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ----------------------- Reṇḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ఒ--న----ం ---అ-వై -ె-ండ--ు--ం-ాయి ఒ_ ని__ లో అ__ సె___ ఉం__ ఒ- న-మ-ష- ల- అ-వ- స-క-డ-ల- ఉ-ట-య- --------------------------------- ఒక నిమిషం లో అరవై సెకండ్లు ఉంటాయి 0
Mūḍu [ga-ṭ-l-]--y-indi M___ [________ a______ M-ḍ- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Mūḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Jedan sat ima šezdeset minuta. ఒ- గ-ట-- -రవ- న--ిషాలు -ంటాయి ఒ_ గం__ అ__ ని___ ఉం__ ఒ- గ-ట-ో అ-వ- న-మ-ష-ల- ఉ-ట-య- ----------------------------- ఒక గంటలో అరవై నిమిషాలు ఉంటాయి 0
Mū-u ------l-]-ay-i-di M___ [________ a______ M-ḍ- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Mūḍu [gaṇṭalu] ayyindi
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ఒక--ోజ--ో --వైన-ల----గ-టల- ఉ---యి ఒ_ రో__ ఇ_____ గం__ ఉం__ ఒ- ర-జ-ల- ఇ-వ-న-ల-గ- గ-ట-ు ఉ-ట-య- --------------------------------- ఒక రోజులో ఇరవైనాలుగు గంటలు ఉంటాయి 0
M-ḍu-[-a----u- a--in-i M___ [________ a______ M-ḍ- [-a-ṭ-l-] a-y-n-i ---------------------- Mūḍu [gaṇṭalu] ayyindi

Jezičke porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijardi ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici takođe mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Takođe postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Evropi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičku porodicu. Upoređivanjem se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičkih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoevropska jezička porodica. Ona obuhvataоко 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezička porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 miliona govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezička porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 miliona govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – porodična druženja su uvijek lijepa!
Da li ste to znali?
Njemački je maternji jezik za više od 90 miliona ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored maternjih govornika ima još 80 miliona ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i holandski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoge vijekove je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Evrope. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...