Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   mk Денови во седмицата

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [девет]

9 [dyevyet]

Денови во седмицата

Dyenovi vo syedmitzata

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ponedjeljak п-нед--ник п_________ п-н-д-л-и- ---------- понеделник 0
p-ny-d--l--k p___________ p-n-e-y-l-i- ------------ ponyedyelnik
Utorak вто-ник в______ в-о-н-к ------- вторник 0
v--rnik v______ v-o-n-k ------- vtornik
Srijeda с-еда с____ с-е-а ----- среда 0
sr-e-a s_____ s-y-d- ------ sryeda
Četvrtak ч----ток ч_______ ч-т-р-о- -------- четврток 0
ch--tv-t-k c_________ c-y-t-r-o- ---------- chyetvrtok
Petak п-т-к п____ п-т-к ----- петок 0
p-et-k p_____ p-e-o- ------ pyetok
Subota с-бота с_____ с-б-т- ------ сабота 0
sa---a s_____ s-b-t- ------ sabota
Nedjelja не--ла н_____ н-д-л- ------ недела 0
n-e-y--a n_______ n-e-y-l- -------- nyedyela
Sedmica седми-а с______ с-д-и-а ------- седмица 0
s---mit-a s________ s-e-m-t-a --------- syedmitza
od ponedjeljka do nedjelje о- -о--дел-и------ед--а о_ п_________ д_ н_____ о- п-н-д-л-и- д- н-д-л- ----------------------- од понеделник до недела 0
o--p--y-d-elni-----ny--yela o_ p___________ d_ n_______ o- p-n-e-y-l-i- d- n-e-y-l- --------------------------- od ponyedyelnik do nyedyela
Prvi dan je ponedjeljak. Првио--д-- е----е-ел---. П_____ д__ е п__________ П-в-о- д-н е п-н-д-л-и-. ------------------------ Првиот ден е понеделник. 0
Pr-i-- --en ye-po-y-dye--ik. P_____ d___ y_ p____________ P-v-o- d-e- y- p-n-e-y-l-i-. ---------------------------- Prviot dyen ye ponyedyelnik.
Drugi dan je utorak. Вт--и-- д-----вт--ник. В______ д__ е в_______ В-о-и-т д-н е в-о-н-к- ---------------------- Вториот ден е вторник. 0
V--riot --e- y---tornik. V______ d___ y_ v_______ V-o-i-t d-e- y- v-o-n-k- ------------------------ Vtoriot dyen ye vtornik.
Treći dan je srijeda. Тр-ти---д-- - ---да. Т______ д__ е с_____ Т-е-и-т д-н е с-е-а- -------------------- Третиот ден е среда. 0
Try--iot---e- ye---yeda. T_______ d___ y_ s______ T-y-t-o- d-e- y- s-y-d-. ------------------------ Tryetiot dyen ye sryeda.
Četvrti dan je četvrtak. Ч---р--о--де- е че---т-к. Ч________ д__ е ч________ Ч-т-р-и-т д-н е ч-т-р-о-. ------------------------- Четвртиот ден е четврток. 0
Ch-e-vr---t dyen-y- ---e----o-. C__________ d___ y_ c__________ C-y-t-r-i-t d-e- y- c-y-t-r-o-. ------------------------------- Chyetvrtiot dyen ye chyetvrtok.
Peti dan je petak. Петти-т-д-н-е п--о-. П______ д__ е п_____ П-т-и-т д-н е п-т-к- -------------------- Петтиот ден е петок. 0
Py-t-i-- dy-n--e--y----. P_______ d___ y_ p______ P-e-t-o- d-e- y- p-e-o-. ------------------------ Pyettiot dyen ye pyetok.
Šesti dan je subota. Шести----е--- --бо-а. Ш______ д__ е с______ Ш-с-и-т д-н е с-б-т-. --------------------- Шестиот ден е сабота. 0
S----t----dy---y---a-o--. S________ d___ y_ s______ S-y-s-i-t d-e- y- s-b-t-. ------------------------- Shyestiot dyen ye sabota.
Sedmi dan je nedjelja. С--м--- ден----е--ла. С______ д__ е н______ С-д-и-т д-н е н-д-л-. --------------------- Седмиот ден е недела. 0
Syed---t -ye---e--y---el-. S_______ d___ y_ n________ S-e-m-o- d-e- y- n-e-y-l-. -------------------------- Syedmiot dyen ye nyedyela.
Sedmica ima sedam dana. С---ицата--м--с---м----а. С________ и__ с____ д____ С-д-и-а-а и-а с-д-м д-н-. ------------------------- Седмицата има седум дена. 0
Sy--m-----a------y-d--m d--n-. S__________ i__ s______ d_____ S-e-m-t-a-a i-a s-e-o-m d-e-a- ------------------------------ Syedmitzata ima syedoom dyena.
Mi radimo samo pet dana. Ние ----т--е ---о --т д---. Н__ р_______ с___ п__ д____ Н-е р-б-т-м- с-м- п-т д-н-. --------------------------- Ние работиме само пет дена. 0
N--e --bo---ye sam- p-et-d-e-a. N___ r________ s___ p___ d_____ N-y- r-b-t-m-e s-m- p-e- d-e-a- ------------------------------- Niye rabotimye samo pyet dyena.

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!