Knjiga fraza

bs Dani u sedmici   »   nn Vekedagar

9 [devet]

Dani u sedmici

Dani u sedmici

9 [ni]

Vekedagar

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
Ponedjeljak m---ag m_____ m-n-a- ------ måndag 0
Utorak t--d-g t_____ t-s-a- ------ tysdag 0
Srijeda o---ag o_____ o-s-a- ------ onsdag 0
Četvrtak t--sdag t______ t-r-d-g ------- torsdag 0
Petak f-ed-g f_____ f-e-a- ------ fredag 0
Subota l---dag l______ l-u-d-g ------- laurdag 0
Nedjelja sun-ag s_____ s-n-a- ------ sundag 0
Sedmica ve-a v___ v-k- ---- veka 0
od ponedjeljka do nedjelje frå -å-d-g ti---un-ag f__ m_____ t__ s_____ f-å m-n-a- t-l s-n-a- --------------------- frå måndag til sundag 0
Prvi dan je ponedjeljak. D-n-fy--t-----en er-m-nda-. D__ f_____ d____ e_ m______ D-n f-r-t- d-g-n e- m-n-a-. --------------------------- Den fyrste dagen er måndag. 0
Drugi dan je utorak. Den-----e-dagen er-t-sd--. D__ a____ d____ e_ t______ D-n a-d-e d-g-n e- t-s-a-. -------------------------- Den andre dagen er tysdag. 0
Treći dan je srijeda. Den t--dje-dage--er ons--g. D__ t_____ d____ e_ o______ D-n t-e-j- d-g-n e- o-s-a-. --------------------------- Den tredje dagen er onsdag. 0
Četvrti dan je četvrtak. D-n-f---de ---en -r --rsd-g. D__ f_____ d____ e_ t_______ D-n f-e-d- d-g-n e- t-r-d-g- ---------------------------- Den fjerde dagen er torsdag. 0
Peti dan je petak. De- -emt----ge- -r -r-da-. D__ f____ d____ e_ f______ D-n f-m-e d-g-n e- f-e-a-. -------------------------- Den femte dagen er fredag. 0
Šesti dan je subota. De- s-e--e-d--en e---a-r--g. D__ s_____ d____ e_ l_______ D-n s-e-t- d-g-n e- l-u-d-g- ---------------------------- Den sjette dagen er laurdag. 0
Sedmi dan je nedjelja. D---s--and--dagen--- ---d--. D__ s______ d____ e_ s______ D-n s-u-n-e d-g-n e- s-n-a-. ---------------------------- Den sjuande dagen er sundag. 0
Sedmica ima sedam dana. Det-er s-- ------- v-ka. D__ e_ s__ d____ i v____ D-t e- s-u d-g-r i v-k-. ------------------------ Det er sju dagar i veka. 0
Mi radimo samo pet dana. V- --b--der b--r- -em ---a-. V_ a_______ b____ f__ d_____ V- a-b-i-e- b-r-e f-m d-g-r- ---------------------------- Vi arbeider berre fem dagar. 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + nynorsk (1-100) MP3 nynorsk (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Vještački jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici takođe žele ostvariti taj cilj. Na primjer, vještački jezici. Vještački jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod vještačkih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog vještačkog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji vještački jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih vještačkih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovno organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Da li ste to znali?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 miliona ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Uprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima upotrebe pravopisnih znakova. U poređenju s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i muzičke industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!