Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   be Учора – сёння – заўтра

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [Дзесяць]

10 [Dzesyats’]

Учора – сёння – заўтра

Uchora – sennya – zautra

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Jučer je bila subota. У-ор- бы-а-с----а. У____ б___ с______ У-о-а б-л- с-б-т-. ------------------ Учора была субота. 0
U-h-ra-–--enny- - zautra U_____ – s_____ – z_____ U-h-r- – s-n-y- – z-u-r- ------------------------ Uchora – sennya – zautra
Jučer sam bio / bila u kinu. Учо-- я--ы- --б--а-у---ў-к-но. У____ я б__ / б___ у / ў к____ У-о-а я б-ў / б-л- у / ў к-н-. ------------------------------ Учора я быў / была у / ў кіно. 0
Ucho-a - -e-n-- – z-ut-a U_____ – s_____ – z_____ U-h-r- – s-n-y- – z-u-r- ------------------------ Uchora – sennya – zautra
Film je bio interesantan. Ф--ь----ў ---ав-. Ф____ б__ ц______ Ф-л-м б-ў ц-к-в-. ----------------- Фільм быў цікавы. 0
Uc--r- --l- ------. U_____ b___ s______ U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Danas je nedjelja. С-н-я---дзе--. С____ н_______ С-н-я н-д-е-я- -------------- Сёння нядзеля. 0
Uc-o-a-b-l- su-o-a. U_____ b___ s______ U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Danas ne radim. Сён-я-- -----а--ю. С____ я н_ п______ С-н-я я н- п-а-у-. ------------------ Сёння я не працую. 0
U-h-------- s-bo-a. U_____ b___ s______ U-h-r- b-l- s-b-t-. ------------------- Uchora byla subota.
Ostajem kod kuće. Я-за-таю---д--а. Я з_______ д____ Я з-с-а-с- д-м-. ---------------- Я застаюся дома. 0
Uc--r- -- -y- / -y-a-u / u--і--. U_____ y_ b__ / b___ u / u k____ U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Sutra je ponedjeljak. З--т-- п--я-зелак. З_____ п__________ З-ў-р- п-н-д-е-а-. ------------------ Заўтра панядзелак. 0
U--or- y----u - b-la u --u-kі-o. U_____ y_ b__ / b___ u / u k____ U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Sutra ponovo radim. Заў-р- я зн----р-цую. З_____ я з___ п______ З-ў-р- я з-о- п-а-у-. --------------------- Заўтра я зноў працую. 0
Uc-ora y--by--/ by---u /-u kі-o. U_____ y_ b__ / b___ u / u k____ U-h-r- y- b-u / b-l- u / u k-n-. -------------------------------- Uchora ya byu / byla u / u kіno.
Ja radim u birou. Я -ра--- - -фі-е. Я п_____ ў о_____ Я п-а-у- ў о-і-е- ----------------- Я працую ў офісе. 0
Fі--m---- -s-ka--. F____ b__ t_______ F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
Ko je to? Х-о---т-? Х__ г____ Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
Fі-’- byu-t-і-avy. F____ b__ t_______ F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
To je Petar. Гэта-Петэ-. Г___ П_____ Г-т- П-т-р- ----------- Гэта Петэр. 0
F-l----y- ts---vy. F____ b__ t_______ F-l-m b-u t-і-a-y- ------------------ Fіl’m byu tsіkavy.
Petar je student. Пе-эр - с--д-н-. П____ – с_______ П-т-р – с-у-э-т- ---------------- Петэр – студэнт. 0
S-nny-----dze-ya. S_____ n_________ S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
Ko je to? Х-- гэ--? Х__ г____ Х-о г-т-? --------- Хто гэта? 0
S-n-y- --a--elya. S_____ n_________ S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
To je Marta. Г-та М-рта. Г___ М_____ Г-т- М-р-а- ----------- Гэта Марта. 0
S--n---nya---l-a. S_____ n_________ S-n-y- n-a-z-l-a- ----------------- Sennya nyadzelya.
Marta je sekretarica. М--та –-са--ат--ка. М____ – с__________ М-р-а – с-к-а-а-к-. ------------------- Марта – сакратарка. 0
S-nny- ya--e p-a-suy-. S_____ y_ n_ p________ S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Petаr i Marta su prijatelji. Пе--р-і-Ма--- – --бр-. П____ і М____ – с_____ П-т-р і М-р-а – с-б-ы- ---------------------- Петэр і Марта – сябры. 0
Se-n----a ne p-at--yu. S_____ y_ n_ p________ S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Petаr je Martin prijatelj. Пе-э-----я-а----рты. П____ – с____ М_____ П-т-р – с-б-р М-р-ы- -------------------- Петэр – сябар Марты. 0
S-n-ya y- ------t-uy-. S_____ y_ n_ p________ S-n-y- y- n- p-a-s-y-. ---------------------- Sennya ya ne pratsuyu.
Marta je Petrova prijateljica. Марта – ся-ро-к- --тэра. М____ – с_______ П______ М-р-а – с-б-о-к- П-т-р-. ------------------------ Марта – сяброўка Петэра. 0
Y- zas--yusya-d--a. Y_ z_________ d____ Y- z-s-a-u-y- d-m-. ------------------- Ya zastayusya doma.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!