Knjiga fraza

bs Jučer – danas – sutra   »   ro Ieri – azi – mâine

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [zece]

Ieri – azi – mâine

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski rumunski Igra Više
Jučer je bila subota. Ier- - fo-t -â----ă. I___ a f___ s_______ I-r- a f-s- s-m-ă-ă- -------------------- Ieri a fost sâmbătă. 0
Jučer sam bio / bila u kinu. Ier--am-fos---a c-n--a-og--f. I___ a_ f___ l_ c____________ I-r- a- f-s- l- c-n-m-t-g-a-. ----------------------------- Ieri am fost la cinematograf. 0
Film je bio interesantan. Fi-m-l-a -----in--res-n-. F_____ a f___ i__________ F-l-u- a f-s- i-t-r-s-n-. ------------------------- Filmul a fost interesant. 0
Danas je nedjelja. A-i-este---mi-ică. A__ e___ d________ A-i e-t- d-m-n-c-. ------------------ Azi este duminică. 0
Danas ne radim. Astă-- n- -u-rez. A_____ n_ l______ A-t-z- n- l-c-e-. ----------------- Astăzi nu lucrez. 0
Ostajem kod kuće. E- ră--n-a--s-. E_ r____ a_____ E- r-m-n a-a-ă- --------------- Eu rămân acasă. 0
Sutra je ponedjeljak. Mâin---ste -uni. M____ e___ l____ M-i-e e-t- l-n-. ---------------- Mâine este luni. 0
Sutra ponovo radim. Mâ--- lucr---di----u. M____ l_____ d__ n___ M-i-e l-c-e- d-n n-u- --------------------- Mâine lucrez din nou. 0
Ja radim u birou. Eu -u-r-- l- bi-o-. E_ l_____ l_ b_____ E- l-c-e- l- b-r-u- ------------------- Eu lucrez la birou. 0
Ko je to? C-n--es-- -c----? C___ e___ a______ C-n- e-t- a-e-t-? ----------------- Cine este acesta? 0
To je Petar. A-esta---t--P-t-r. A_____ e___ P_____ A-e-t- e-t- P-t-r- ------------------ Acesta este Peter. 0
Petar je student. Pe-er e-t---t-d--t. P____ e___ s_______ P-t-r e-t- s-u-e-t- ------------------- Peter este student. 0
Ko je to? Cine -----------a? C___ e___ a_______ C-n- e-t- a-e-s-a- ------------------ Cine este aceasta? 0
To je Marta. A----t- -st---ar--a. A______ e___ M______ A-e-s-a e-t- M-r-h-. -------------------- Aceasta este Martha. 0
Marta je sekretarica. Ma---a ---- -ec--t-r-. M_____ e___ s_________ M-r-h- e-t- s-c-e-a-ă- ---------------------- Martha este secretară. 0
Petаr i Marta su prijatelji. Pet-r -- -art-a s-n--p--eteni. P____ ş_ M_____ s___ p________ P-t-r ş- M-r-h- s-n- p-i-t-n-. ------------------------------ Peter şi Martha sunt prieteni. 0
Petаr je Martin prijatelj. Pete- est- --ieten-- Mar--ei. P____ e___ p________ M_______ P-t-r e-t- p-i-t-n-l M-r-h-i- ----------------------------- Peter este prietenul Marthei. 0
Marta je Petrova prijateljica. Ma--ha est--prie--n---u- --t--. M_____ e___ p_______ l__ P_____ M-r-h- e-t- p-i-t-n- l-i P-t-r- ------------------------------- Martha este prietena lui Peter. 0

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne naučne studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari naveče može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju muzika ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika takođe! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovo reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju dobro odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Da li ste to znali?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 miliona to je maternji jezik. U nekoliko tačaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno dijalekata koji su djelimice veoma različiti. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da jedva mogu da se obrazuju za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako dijalekti u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!