Knjiga fraza

bs Djelatnosti   »   kk Іс-әрекет түрлері

13 [trinaest]

Djelatnosti

Djelatnosti

13 [он үш]

13 [on üş]

Іс-әрекет түрлері

Is-äreket türleri

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Šta radi Marta? Марта--е-е--а---------? М____ н____ а__________ М-р-а н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Марта немен айналысады? 0
Is--rek-t -ür-eri I________ t______ I---r-k-t t-r-e-i ----------------- Is-äreket türleri
Ona radi u birou. Ол--е----- --мыс---т--д-. О_ к______ ж____ і_______ О- к-ң-е-е ж-м-с і-т-й-і- ------------------------- Ол кеңседе жұмыс істейді. 0
Is-ä-e-e- tü----i I________ t______ I---r-k-t t-r-e-i ----------------- Is-äreket türleri
Ona radi na kompjuteru. О----мп-ют-рм---жұм-- -с-е-д-. О_ к___________ ж____ і_______ О- к-м-ь-т-р-е- ж-м-с і-т-й-і- ------------------------------ Ол компьютермен жұмыс істейді. 0
Ma-ta -em-n --nal--adı? M____ n____ a__________ M-r-a n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Marta nemen aynalısadı?
Gdje je Marta? Ма----қайда? М____ қ_____ М-р-а қ-й-а- ------------ Марта қайда? 0
Mart--neme---y----s---? M____ n____ a__________ M-r-a n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Marta nemen aynalısadı?
U kinu. К---да. К______ К-н-д-. ------- Кинода. 0
Ma-ta-n---- ---alıs--ı? M____ n____ a__________ M-r-a n-m-n a-n-l-s-d-? ----------------------- Marta nemen aynalısadı?
Ona gleda film. О- -и-ьм---р-п-о-ыр. О_ ф____ к____ о____ О- ф-л-м к-р-п о-ы-. -------------------- Ол фильм көріп отыр. 0
O--ke-s-de j--ıs i--e-di. O_ k______ j____ i_______ O- k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i- ------------------------- Ol keñsede jumıs isteydi.
Šta radi Petar? П-тер ---е- а-налысады? П____ н____ а__________ П-т-р н-м-н а-н-л-с-д-? ----------------------- Петер немен айналысады? 0
Ol ---se-e-ju--s-ist--di. O_ k______ j____ i_______ O- k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i- ------------------------- Ol keñsede jumıs isteydi.
On studira na univerzitetu. О- у-ив-р-и-е--е -----. О_ у____________ о_____ О- у-и-е-с-т-т-е о-и-ы- ----------------------- Ол университетте оқиды. 0
O- ke-sed--j-------t----. O_ k______ j____ i_______ O- k-ñ-e-e j-m-s i-t-y-i- ------------------------- Ol keñsede jumıs isteydi.
On studira jezike. О--т-л-үйр--е-і. О_ т__ ү________ О- т-л ү-р-н-д-. ---------------- Ол тіл үйренеді. 0
O--k-mp-ut----- -u--s ---ey-i. O_ k___________ j____ i_______ O- k-m-y-t-r-e- j-m-s i-t-y-i- ------------------------------ Ol kompyutermen jumıs isteydi.
Gdje je Petar? П-т-- қа--а? П____ қ_____ П-т-р қ-й-а- ------------ Петер қайда? 0
O- komp-u---m-----m---istey--. O_ k___________ j____ i_______ O- k-m-y-t-r-e- j-m-s i-t-y-i- ------------------------------ Ol kompyutermen jumıs isteydi.
U kafiću. Каф-д-. К______ К-ф-д-. ------- Кафеде. 0
Ol-k-m--ut---e- j---s --tey--. O_ k___________ j____ i_______ O- k-m-y-t-r-e- j-m-s i-t-y-i- ------------------------------ Ol kompyutermen jumıs isteydi.
On pije kafu. О----ф---шіп--т--. О_ к___ і___ о____ О- к-ф- і-і- о-ы-. ------------------ Ол кофе ішіп отыр. 0
Ma----qa--a? M____ q_____ M-r-a q-y-a- ------------ Marta qayda?
Kuda idu rado? Ол-р-----а -----нды ұнатад-? О___ қ____ б_______ ұ_______ О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-а-ы- ---------------------------- Олар қайда барғанды ұнатады? 0
M-rt--q-y-a? M____ q_____ M-r-a q-y-a- ------------ Marta qayda?
Na koncert. Конце----. К_________ К-н-е-т-е- ---------- Концертке. 0
M-rta q-y--? M____ q_____ M-r-a q-y-a- ------------ Marta qayda?
Oni rado slušaju muziku. Ол-- музык- т----ған-ы----тады. О___ м_____ т_________ ұ_______ О-а- м-з-к- т-ң-а-а-д- ұ-а-а-ы- ------------------------------- Олар музыка тыңдағанды ұнатады. 0
K--o--. K______ K-n-d-. ------- Kïnoda.
Kuda oni ne idu rado? О-ар қайд--ба---нды ұ-а-п----? О___ қ____ б_______ ұ_________ О-а- қ-й-а б-р-а-д- ұ-а-п-й-ы- ------------------------------ Олар қайда барғанды ұнатпайды? 0
K--o-a. K______ K-n-d-. ------- Kïnoda.
U disko. Диско--к-ғ-. Д___________ Д-с-о-е-а-а- ------------ Дискотекаға. 0
Kï--da. K______ K-n-d-. ------- Kïnoda.
Oni ne plešu rado. Олар би-еге-ді-ұ-----й--. О___ б________ ұ_________ О-а- б-л-г-н-і ұ-а-п-й-ы- ------------------------- Олар билегенді ұнатпайды. 0
O- -ïlm-k-r----t--. O_ f___ k____ o____ O- f-l- k-r-p o-ı-. ------------------- Ol fïlm körip otır.

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi širom svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek maternji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezičke oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često baziraju na evropskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici takođe imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je zato što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Takođe dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Da li ste to znali?
Finski je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s mađarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezička struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!