Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   ad Илъэсым илъэхъанхэр ыкIи ом изытет

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [пшIыкIухы]

16 [pshIykIuhy]

Илъэсым илъэхъанхэр ыкIи ом изытет

Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski adigejski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Мыхэр-----с---и--э-ъ----: М____ и______ и__________ М-х-р и-ъ-с-м и-ъ-х-а-ы-: ------------------------- Мыхэр илъэсым илъэхъаных: 0
I-je-ym-i-j-------r -kI- ---izy-et I______ i__________ y___ o_ i_____ I-j-s-m i-j-h-n-j-r y-I- o- i-y-e- ---------------------------------- Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet
Proljeće, ljeto, Г---хэ-----маф, Г______ г______ Г-а-х-, г-э-а-, --------------- Гъатхэ, гъэмаф, 0
Il----m----e--n-j-r ykI- -m-i-ytet I______ i__________ y___ o_ i_____ I-j-s-m i-j-h-n-j-r y-I- o- i-y-e- ---------------------------------- Iljesym iljehanhjer ykIi om izytet
jesen i zima. бжых---ы-I- --ы--ф. б_____ ы___ к______ б-ы-ь- ы-I- к-ы-а-. ------------------- бжыхьэ ыкIи кIымаф. 0
My-je- i--e--m ilj--a--h: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeto je vruće. Гъ-мафэм-ж--р---. Г_______ ж_______ Г-э-а-э- ж-о-к-ы- ----------------- Гъэмафэм жъоркъы. 0
M----- iljes-m --je---yh: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeti sija sunce. Г-эмаф-- ---ъэ- --епс-. Г_______ т_____ к______ Г-э-а-э- т-г-э- к-е-с-. ----------------------- Гъэмафэм тыгъэр къепсы. 0
Myhje---l----m-iljeha--h: M_____ i______ i_________ M-h-e- i-j-s-m i-j-h-n-h- ------------------------- Myhjer iljesym iljehanyh:
Ljeti rado idemo šetati. Г-----эм -ыте-ек--хь-----т-кIас. Г_______ т______________ т______ Г-э-а-э- т-т-з-к-у-ь-н-р т-к-а-. -------------------------------- Гъэмафэм тытезекIухьаныр тикIас. 0
G--hje--g--ma-, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zima je hladna. КIы----р--ъ-Iэ. К_______ ч_____ К-ы-а-э- ч-ы-э- --------------- КIымафэр чъыIэ. 0
Ga----- -jem-f, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zimi pada snijeg ili kiša. К--м-ф---ос---е-- - -ъ-щх-. К_______ о_ к____ е к______ К-ы-а-э- о- к-е-ы е к-е-х-. --------------------------- КIымафэм ос къесы е къещхы. 0
G--h--, g-em-f, G______ g______ G-t-j-, g-e-a-, --------------- Gathje, gjemaf,
Zimi rado ostajemo kod kuće. К--м---- у-эм т--ын-р--и--ас. К_______ у___ т______ т______ К-ы-а-э- у-э- т-с-н-р т-к-а-. ----------------------------- КIымафэм унэм тисыныр тикIас. 0
b-----je-y--- kI-m-f. b_______ y___ k______ b-h-h-j- y-I- k-y-a-. --------------------- bzhyh'je ykIi kIymaf.
Hladno je. Ч-ы-э. Ч_____ Ч-ы-э- ------ ЧъыIэ. 0
G----fj-m -----y. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Pada kiša. Ощх--ъ---ы. О__ к______ О-х к-е-х-. ----------- Ощх къещхы. 0
G-em-f-em-----ky. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Vjetrovito je. Жьы----. Ж_______ Ж-ы-г-э- -------- Жьыбгъэ. 0
G-em-f-em--h--k-. G________ z______ G-e-a-j-m z-o-k-. ----------------- Gjemafjem zhorky.
Toplo je. Ф-б-. Ф____ Ф-б-. ----- Фабэ. 0
Gj-maf--m--y--e- -eps-. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Sunčano je. Т---эпс-. Т________ Т-г-э-с-. --------- Тыгъэпсы. 0
Gje-afj-m t-g-er------. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Vedro je. ОшI-. О____ О-I-. ----- ОшIу. 0
G--ma-jem-ty-j-- kep--. G________ t_____ k_____ G-e-a-j-m t-g-e- k-p-y- ----------------------- Gjemafjem tygjer kepsy.
Kakvo je vrijeme danas? Н----ом--ы---зыт--? Н___ о_ с__ и______ Н-п- о- с-д и-ы-е-? ------------------- Непэ ом сыд изытет? 0
Gjem--jem-t--ezekIuh'---r ti-Ia-. G________ t______________ t______ G-e-a-j-m t-t-z-k-u-'-n-r t-k-a-. --------------------------------- Gjemafjem tytezekIuh'anyr tikIas.
Danas je hladno. Н-п----ыI-. Н___ ч_____ Н-п- ч-ы-э- ----------- Непэ чъыIэ. 0
K--m---er c-yI-e. K________ c______ K-y-a-j-r c-y-j-. ----------------- KIymafjer chyIje.
Danas je toplo. Н--- -а--. Н___ ф____ Н-п- ф-б-. ---------- Непэ фабэ. 0
K---af--r chyI-e. K________ c______ K-y-a-j-r c-y-j-. ----------------- KIymafjer chyIje.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + adigejski (1-100) MP3 adigejski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...