Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   bg Сезоните и времето

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шестнайсет]

16 [shestnayset]

Сезоните и времето

Sezonite i vremeto

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Ovo su godišnja doba: Т-ва-с----з-нит-: Т___ с_ с________ Т-в- с- с-з-н-т-: ----------------- Това са сезоните: 0
Se-----e-i vrem-to S_______ i v______ S-z-n-t- i v-e-e-o ------------------ Sezonite i vremeto
Proljeće, ljeto, про--т,-л-то, п______ л____ п-о-е-, л-т-, ------------- пролет, лято, 0
S-zon-t--i vre--to S_______ i v______ S-z-n-t- i v-e-e-o ------------------ Sezonite i vremeto
jesen i zima. есе- и--има. е___ и з____ е-е- и з-м-. ------------ есен и зима. 0
To------sez-ni-e: T___ s_ s________ T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Ljeto je vruće. Л-тот- е --р---. Л_____ е г______ Л-т-т- е г-р-щ-. ---------------- Лятото е горещо. 0
T-v---a --zo----: T___ s_ s________ T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Ljeti sija sunce. П-е- -ято---слън-е---г--е. П___ л_____ с_______ г____ П-е- л-т-т- с-ъ-ц-т- г-е-. -------------------------- През лятото слънцето грее. 0
To-- -a--e-o--te: T___ s_ s________ T-v- s- s-z-n-t-: ----------------- Tova sa sezonite:
Ljeti rado idemo šetati. Пре--л-то-- ни- с удов-лств-- -е -азх---ам-. П___ л_____ н__ с у__________ с_ р__________ П-е- л-т-т- н-е с у-о-о-с-в-е с- р-з-о-д-м-. -------------------------------------------- През лятото ние с удоволствие се разхождаме. 0
p-----, --a--, p______ l_____ p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
Zima je hladna. Зим--а-е --у--н-. З_____ е с_______ З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
prol-t- ----o, p______ l_____ p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
Zimi pada snijeg ili kiša. През---ма-----л- сн-г---- дъ--. П___ з_____ в___ с___ и__ д____ П-е- з-м-т- в-л- с-я- и-и д-ж-. ------------------------------- През зимата вали сняг или дъжд. 0
pr--et,-lyato, p______ l_____ p-o-e-, l-a-o- -------------- prolet, lyato,
Zimi rado ostajemo kod kuće. П--- з--ата------ме да с--им в----. П___ з_____ о______ д_ с____ в_____ П-е- з-м-т- о-и-а-е д- с-о-м в-ъ-и- ----------------------------------- През зимата обичаме да стоим вкъщи. 0
es-n - -i--. e___ i z____ e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Hladno je. С----н- е. С______ е_ С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
e--n - --ma. e___ i z____ e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Pada kiša. В-л- дъжд. В___ д____ В-л- д-ж-. ---------- Вали дъжд. 0
es-n-i----a. e___ i z____ e-e- i z-m-. ------------ esen i zima.
Vjetrovito je. Д-х--в-тъ-. Д___ в_____ Д-х- в-т-р- ----------- Духа вятър. 0
L--toto-y- --res--ho. L______ y_ g_________ L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Toplo je. Т--л--е. Т____ е_ Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Ly-toto--e-g---s-ch-. L______ y_ g_________ L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Sunčano je. С-----в- -. С_______ е_ С-ъ-ч-в- е- ----------- Слънчево е. 0
Ly--o-- ye-gore--c--. L______ y_ g_________ L-a-o-o y- g-r-s-c-o- --------------------- Lyatoto ye goreshcho.
Vedro je. Яс-- -. Я___ е_ Я-н- е- ------- Ясно е. 0
Pr-- l-at--- sl-nts--o--ree. P___ l______ s________ g____ P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Kakvo je vrijeme danas? К-к-о-е в-----о--нес? К____ е в______ д____ К-к-о е в-е-е-о д-е-? --------------------- Какво е времето днес? 0
P----l----t- s-yntse-o-gr--. P___ l______ s________ g____ P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Danas je hladno. Днес - ---д-но. Д___ е с_______ Д-е- е с-у-е-о- --------------- Днес е студено. 0
P-e- --a-o--------s--o gre-. P___ l______ s________ g____ P-e- l-a-o-o s-y-t-e-o g-e-. ---------------------------- Prez lyatoto slyntseto gree.
Danas je toplo. Дн---е --пло. Д___ е т_____ Д-е- е т-п-о- ------------- Днес е топло. 0
P-ez-lyatot- --- s -----ls-v----e--az--oz-d-me. P___ l______ n__ s u__________ s_ r____________ P-e- l-a-o-o n-e s u-o-o-s-v-e s- r-z-h-z-d-m-. ----------------------------------------------- Prez lyatoto nie s udovolstvie se razkhozhdame.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...