Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   fa ‫فصل های سال و آب و هوا‬

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

‫16 [شانزده]‬

16 [shânz-dah]

‫فصل های سال و آب و هوا‬

‫fasl haaye saal va aab va havaa‬‬‬

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski perzijski Igra Više
Ovo su godišnja doba: ‫-ی--ها فص----ی---ل هست---‬ ‫___ ه_ ف__ ه__ س__ ه______ ‫-ی- ه- ف-ل ه-ی س-ل ه-ت-د-‬ --------------------------- ‫این ها فصل های سال هستند:‬ 0
‫-n --a ---- ha--- --al-h-s--n-:--‬ ‫__ h__ f___ h____ s___ h__________ ‫-n h-a f-s- h-a-e s-a- h-s-a-d-‬-‬ ----------------------------------- ‫in haa fasl haaye saal hastand:‬‬‬
Proljeće, ljeto, ‫-هار--ت---تان،‬ ‫_____ ت________ ‫-ه-ر- ت-ب-ت-ن-‬ ---------------- ‫بهار، تابستان،‬ 0
‫ba---r, t--bes---n,‬-‬ ‫_______ t_____________ ‫-a-a-r- t-a-e-t-a-,-‬- ----------------------- ‫bahaar, taabestaan,‬‬‬
jesen i zima. ‫-ائی--- -م-ت---‬ ‫_____ و ز_______ ‫-ا-ی- و ز-س-ا-.- ----------------- ‫پائیز و زمستان.‬ 0
‫p---- -a-zeme---a--‬-‬ ‫_____ v_ z____________ ‫-a-e- v- z-m-s-a-n-‬-‬ ----------------------- ‫paeez va zemestaan.‬‬‬
Ljeto je vruće. ‫تا-ستان--رم -ست.‬ ‫_______ گ__ ا____ ‫-ا-س-ا- گ-م ا-ت-‬ ------------------ ‫تابستان گرم است.‬ 0
‫-a----taan g-rm -----‬‬ ‫__________ g___ a______ ‫-a-b-s-a-n g-r- a-t-‬-‬ ------------------------ ‫taabestaan garm ast.‬‬‬
Ljeti sija sunce. ‫---ت----ان --ر-ید ---د-خ-د.‬ ‫__ ت______ خ_____ م________ ‫-ر ت-ب-ت-ن خ-ر-ی- م-‌-ر-ش-.- ----------------------------- ‫در تابستان خورشید می‌درخشد.‬ 0
‫da----ab-s---n -h----i--mi-d-rakh-h-d-‬‬‬ ‫___ t_________ k_______ m________________ ‫-a- t-a-e-t-a- k-o-s-i- m---e-a-h-h-d-‬-‬ ------------------------------------------ ‫dar taabestaan khorshid mi-derakhshad.‬‬‬
Ljeti rado idemo šetati. ‫د--ت-بست-----س--د-ریم پ--ده-رو- ----.‬ ‫__ ت______ د___ د____ پ____ ر__ ک_____ ‫-ر ت-ب-ت-ن د-س- د-ر-م پ-ا-ه ر-ی ک-ی-.- --------------------------------------- ‫در تابستان دوست داریم پیاده روی کنیم.‬ 0
‫d-- taabes---n-doo-t d--ri--pi-a--eh---oye ---im.-‬‬ ‫___ t_________ d____ d_____ p_______ r____ k________ ‫-a- t-a-e-t-a- d-o-t d-a-i- p-y-a-e- r-o-e k-n-m-‬-‬ ----------------------------------------------------- ‫dar taabestaan doost daarim piyaadeh rooye konim.‬‬‬
Zima je hladna. ‫-مستا---------.‬ ‫______ س__ ا____ ‫-م-ت-ن س-د ا-ت-‬ ----------------- ‫زمستان سرد است.‬ 0
‫z-m-s-a------- a-----‬ ‫_________ s___ a______ ‫-e-e-t-a- s-r- a-t-‬-‬ ----------------------- ‫zemestaan sard ast.‬‬‬
Zimi pada snijeg ili kiša. ‫-ر---س-ان-بر- -ا --ران-می‌-ا---‬ ‫__ ز_____ ب__ ی_ ب____ م_______ ‫-ر ز-س-ا- ب-ف ی- ب-ر-ن م-‌-ا-د-‬ --------------------------------- ‫در زمستان برف یا باران می‌بارد.‬ 0
‫d-- zem--ta-- -a---i---baar-a- mi------d.‬-‬ ‫___ z________ b___ i__ b______ m____________ ‫-a- z-m-s-a-n b-r- i-a b-a-a-n m---a-r-d-‬-‬ --------------------------------------------- ‫dar zemestaan barf iaa baaraan mi-baarad.‬‬‬
Zimi rado ostajemo kod kuće. ‫-ر-زم---- دوس-----ی---ر----ه ---نیم-‬ ‫__ ز_____ د___ د____ د_ خ___ ب_______ ‫-ر ز-س-ا- د-س- د-ر-م د- خ-ن- ب-ا-ی-.- -------------------------------------- ‫در زمستان دوست داریم در خانه بمانیم.‬ 0
‫da-----e--a-- --ost-----im---r -h----------ani-.--‬ ‫___ z________ d____ d_____ d__ k______ b___________ ‫-a- z-m-s-a-n d-o-t d-a-i- d-r k-a-n-h b-m-a-i-.-‬- ---------------------------------------------------- ‫dar zemestaan doost daarim dar khaaneh bemaanim.‬‬‬
Hladno je. ‫ه----س---است-‬ ‫___ ‫___ ا____ ‫-و- ‫-ر- ا-ت-‬ --------------- ‫هوا ‫سرد است.‬ 0
‫-a--a --ar---s--‬‬‬‬‬ ‫_____ ‫____ a________ ‫-a-a- ‫-a-d a-t-‬-‬-‬ ---------------------- ‫havaa ‫sard ast.‬‬‬‬‬
Pada kiša. ‫----- م-‌ب-ر-.‬ ‫_____ م_______ ‫-ا-ا- م-‌-ا-د-‬ ---------------- ‫باران می‌بارد.‬ 0
‫ba--a-n--i---arad.‬-‬ ‫_______ m____________ ‫-a-r-a- m---a-r-d-‬-‬ ---------------------- ‫baaraan mi-baarad.‬‬‬
Vjetrovito je. ‫ب-د-می‌و-د-‬ ‫___ م______ ‫-ا- م-‌-ز-.- ------------- ‫باد می‌وزد.‬ 0
‫---d m---az-.--‬ ‫____ m__________ ‫-a-d m---a-d-‬-‬ ----------------- ‫baad mi-vazd.‬‬‬
Toplo je. ‫--ا ‫-ر--است.‬ ‫___ ‫___ ا____ ‫-و- ‫-ر- ا-ت-‬ --------------- ‫هوا ‫گرم است.‬ 0
‫h--aa-‫---m-ast-----‬ ‫_____ ‫____ a________ ‫-a-a- ‫-a-m a-t-‬-‬-‬ ---------------------- ‫havaa ‫garm ast.‬‬‬‬‬
Sunčano je. ‫ه-- ‫--ت-ب----ت.‬ ‫___ ‫______ ا____ ‫-و- ‫-ف-ا-ی ا-ت-‬ ------------------ ‫هوا ‫آفتابی است.‬ 0
‫h-v-----a--aab---st.-‬‬‬‬ ‫_____ ‫________ a________ ‫-a-a- ‫-a-t-a-i a-t-‬-‬-‬ -------------------------- ‫havaa ‫aaftaabi ast.‬‬‬‬‬
Vedro je. ‫--ا --ف ا---‬ ‫___ ص__ ا____ ‫-و- ص-ف ا-ت-‬ -------------- ‫هوا صاف است.‬ 0
‫---aa---af -s-.-‬‬ ‫_____ s___ a______ ‫-a-a- s-a- a-t-‬-‬ ------------------- ‫havaa saaf ast.‬‬‬
Kakvo je vrijeme danas? ‫ه-ا-ا-ر-- --و--ا--؟‬ ‫___ ا____ چ___ ا____ ‫-و- ا-ر-ز چ-و- ا-ت-‬ --------------------- ‫هوا امروز چطور است؟‬ 0
‫h--a--emrooz -h-t-r -s-?‬‬‬ ‫_____ e_____ c_____ a______ ‫-a-a- e-r-o- c-e-o- a-t-‬-‬ ---------------------------- ‫havaa emrooz chetor ast?‬‬‬
Danas je hladno. ‫-م-وز سرد--س-.‬ ‫_____ س__ ا____ ‫-م-و- س-د ا-ت-‬ ---------------- ‫امروز سرد است.‬ 0
‫--r-o- s--d-ast-‬‬‬ ‫______ s___ a______ ‫-m-o-z s-r- a-t-‬-‬ -------------------- ‫emrooz sard ast.‬‬‬
Danas je toplo. ‫--ر-ز-گر---س--‬ ‫_____ گ__ ا____ ‫-م-و- گ-م ا-ت-‬ ---------------- ‫امروز گرم است.‬ 0
‫em-ooz--arm --t.‬‬‬ ‫______ g___ a______ ‫-m-o-z g-r- a-t-‬-‬ -------------------- ‫emrooz garm ast.‬‬‬

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...