Knjiga fraza

bs Godišnja doba i vrijeme   »   mk Годишни времиња и временски услови

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [шеснаесет]

16 [shyesnayesyet]

Годишни времиња и временски услови

Guodishni vryemiњa i vryemyenski ooslovi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Ovo su godišnja doba: О-а -е-го--шн-те ---миња: О__ с_ г________ в_______ О-а с- г-д-ш-и-е в-е-и-а- ------------------------- Ова се годишните времиња: 0
G----shn- vry-mi-- i v-y-my---ki ---l-vi G________ v_______ i v__________ o______ G-o-i-h-i v-y-m-њ- i v-y-m-e-s-i o-s-o-i ---------------------------------------- Guodishni vryemiњa i vryemyenski ooslovi
Proljeće, ljeto, п-ол----лето п______ л___ п-о-е-, л-т- ------------ пролет, лето 0
G-o-is--- --ye-i-a-- -r--m--n--i oosl-vi G________ v_______ i v__________ o______ G-o-i-h-i v-y-m-њ- i v-y-m-e-s-i o-s-o-i ---------------------------------------- Guodishni vryemiњa i vryemyenski ooslovi
jesen i zima. ес-н---им-. е____ з____ е-е-, з-м-. ----------- есен, зима. 0
O---sy--g--dish-ity- vrye--њ-: O__ s__ g___________ v________ O-a s-e g-o-i-h-i-y- v-y-m-њ-: ------------------------------ Ova sye guodishnitye vryemiњa:
Ljeto je vruće. Л--о-о-е жеш-о. Л_____ е ж_____ Л-т-т- е ж-ш-о- --------------- Летото е жешко. 0
Ova--y--guodish-i--- v-ye-i--: O__ s__ g___________ v________ O-a s-e g-o-i-h-i-y- v-y-m-њ-: ------------------------------ Ova sye guodishnitye vryemiњa:
Ljeti sija sunce. В---ето--онц--о----е. В_ л___ с______ г____ В- л-т- с-н-е-о г-е-. --------------------- Во лето сонцето грее. 0
O---s---gu---shni--e vry---њ-: O__ s__ g___________ v________ O-a s-e g-o-i-h-i-y- v-y-m-њ-: ------------------------------ Ova sye guodishnitye vryemiњa:
Ljeti rado idemo šetati. В---ето-оди-- с----д-в--лтво--а-----м-. В_ л___ о____ с_ з__________ д_ ш______ В- л-т- о-и-е с- з-д-в-с-т-о д- ш-т-м-. --------------------------------------- Во лето одиме со задовослтво да шетаме. 0
pr--y-------to p_______ l____ p-o-y-t- l-e-o -------------- prolyet, lyeto
Zima je hladna. З-м--а-е с-у---а. З_____ е с_______ З-м-т- е с-у-е-а- ----------------- Зимата е студена. 0
p--lyet,-l-eto p_______ l____ p-o-y-t- l-e-o -------------- prolyet, lyeto
Zimi pada snijeg ili kiša. В- з-м--снежи--ли в-н-. В_ з___ с____ и__ в____ В- з-м- с-е-и и-и в-н-. ----------------------- Во зима снежи или врне. 0
pr-lye-,-ly-to p_______ l____ p-o-y-t- l-e-o -------------- prolyet, lyeto
Zimi rado ostajemo kod kuće. В- з-мат-----ануваме -- --дов----во д--а. В_ з_____ о_________ с_ з__________ д____ В- з-м-т- о-т-н-в-м- с- з-д-в-с-т-о д-м-. ----------------------------------------- Во зимата остануваме со задовослтво дома. 0
y-sye-,--i--. y______ z____ y-s-e-, z-m-. ------------- yesyen, zima.
Hladno je. С---ено -. С______ е_ С-у-е-о е- ---------- Студено е. 0
y--ye---z-ma. y______ z____ y-s-e-, z-m-. ------------- yesyen, zima.
Pada kiša. Врне ----. В___ д____ В-н- д-ж-. ---------- Врне дожд. 0
y----n, z-ma. y______ z____ y-s-e-, z-m-. ------------- yesyen, zima.
Vjetrovito je. В--р--и-- -. В________ е_ В-т-о-и-о е- ------------ Ветровито е. 0
Lyet-to-ye-ʐye-h-o. L______ y_ ʐ_______ L-e-o-o y- ʐ-e-h-o- ------------------- Lyetoto ye ʐyeshko.
Toplo je. Т--л---. Т____ е_ Т-п-о е- -------- Топло е. 0
Ly---to ye ------o. L______ y_ ʐ_______ L-e-o-o y- ʐ-e-h-o- ------------------- Lyetoto ye ʐyeshko.
Sunčano je. С-н-е-о е. С______ е_ С-н-е-о е- ---------- Сончево е. 0
L---o-- ye ʐyesh--. L______ y_ ʐ_______ L-e-o-o y- ʐ-e-h-o- ------------------- Lyetoto ye ʐyeshko.
Vedro je. Ве-ро е. В____ е_ В-д-о е- -------- Ведро е. 0
Vo-----o s--tz-e-- gury--e. V_ l____ s________ g_______ V- l-e-o s-n-z-e-o g-r-e-e- --------------------------- Vo lyeto sontzyeto guryeye.
Kakvo je vrijeme danas? К-к-о --вр---то -енес? К____ е в______ д_____ К-к-о е в-е-е-о д-н-с- ---------------------- Какво е времето денес? 0
V- --et- so-t----o ----ey-. V_ l____ s________ g_______ V- l-e-o s-n-z-e-o g-r-e-e- --------------------------- Vo lyeto sontzyeto guryeye.
Danas je hladno. Дене----ст-д-н-. Д____ е с_______ Д-н-с е с-у-е-о- ---------------- Денес е студено. 0
V---y-t- s--t-y--o --ry-y-. V_ l____ s________ g_______ V- l-e-o s-n-z-e-o g-r-e-e- --------------------------- Vo lyeto sontzyeto guryeye.
Danas je toplo. Д-------т--л-. Д____ е т_____ Д-н-с е т-п-о- -------------- Денес е топло. 0
Vo-l-----o--m-e--- zad--os---- da shye-a-ye. V_ l____ o_____ s_ z__________ d_ s_________ V- l-e-o o-i-y- s- z-d-v-s-t-o d- s-y-t-m-e- -------------------------------------------- Vo lyeto odimye so zadovosltvo da shyetamye.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + makedonski (1-100) MP3 makedonski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom zavisi od naših osjećanja. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjereni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje takođe utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica takođe obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj ko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga sebi uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Da li ste to znali?
Grčki spada u indoevropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim univerzitetima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj ko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas maternji jezik oko 13 miliona ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je tačno nastao savremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba da počne od grčkog...