Knjiga fraza

bs U kući   »   kk Үй ішінде

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Үй ішінде

Üy işinde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ovdje je naša kuća. Мы-а- —-бі--і--ү-. М____ — б_____ ү__ М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
Üy -şi--e Ü_ i_____ Ü- i-i-d- --------- Üy işinde
Gore je krov. Ж----ыда -а--р. Ж_______ ш_____ Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
Ü- ---n-e Ü_ i_____ Ü- i-i-d- --------- Üy işinde
Dolje je podrum. Т----д--жер-ө-е. Т______ ж_______ Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
M-n---— bizdiñ-üy. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Iza kuće je vrt. Үйд-ң--р-ы-да---қш- бар. Ү____ а______ б____ б___ Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
Mınaw — bi---- üy. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Pred kućom nema ulice. Үйді---лды--а --ш- ж--. Ү____ а______ к___ ж___ Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Mı--w-—-b-zdiñ --. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Pored kuće je drveće. Ү---- -----д---ғашт-р б-р. Ү____ қ______ а______ б___ Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
Joğ-rıda-ş----. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Ovdje je moj stan. М---у –-мен-ң---т--ім. М____ – м____ п_______ М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
J----ıda şat--. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Ovdje su kuhinja i kupatilo. Мұнда-ас-й -е- -уы---ын -өлме. М____ а___ м__ ж_______ б_____ М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
Jo-a--da----ı-. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Tamo je dnevna soba i spavaća soba. Ана----та-қ-нақ-бө----м-н-жа--н-б--м-. А__ ж____ қ____ б____ м__ ж____ б_____ А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
T-me--- -----le. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Vrata kuće su zatvorena. К--ер ес-- -абық т-р. К____ е___ ж____ т___ К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
T--e--e--er-öl-. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Ali prozori su otvoreni. Б-р---тер-зел-р -шық. Б____ т________ а____ Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
T-mende --r-ö--. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Danas je vruće. Б-г---к-н ы----. Б____ к__ ы_____ Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
Üyd-- a-----a --qşa -ar. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Mi idemo u dnevnu sobu. Б-з---нақ б--м-ге ба-ам--. Б__ қ____ б______ б_______ Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
Ü---ñ a---n-- --qş- -a-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Tamo je sofa i fotelja. А-а -ақта--иван------р--л- тұр. А__ ж____ д____ м__ к_____ т___ А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
Ü--iñ--rt--d--baq----a-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Sjednite! О-ы-----! О________ О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
Üy--ñ-a-----a----- joq. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Tamo stoji moj kompjuter. А----е-д--мені- --мпью-ерім--ұр. А__ ж____ м____ к__________ т___ А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
Üy-----ldı--a k--e-j--. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Tamo stoji moja muzička linija. А-а -ақ---мен-ң--т-ре- ----б----ұ-. А__ ж____ м____ с_____ а______ т___ А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
Üyd-ñ -l---d--köşe-j-q. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Televizor je potpuno nov. Т-л--ид-р-ж---жаңа. Т________ ж________ Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
Üy--ñ-qa---da-a-a-t-r -ar. Ü____ q______ a______ b___ Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik, na primjer, ima jako puno riječi. Takođe ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebalo da ima više od milion riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španlski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika takođe zavisi od njegove istorije. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Naučni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja hemije sadrži hiljade riječi. U gotovo svim jezicima duže riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovno koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste to znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 miliona ljudi je hebrejski maternji jezik. Savremeni hebrejski je, međutim, vještački stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Ko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske historije. Isprobajte ga!