Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   af Huis skoonmaak

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [agttien]

Huis skoonmaak

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski afrikaans Igra Više
Danas je subota. V---ag-is----er-a-. V_____ i_ S________ V-n-a- i- S-t-r-a-. ------------------- Vandag is Saterdag. 0
Danas imamo vremena. Van--g h-- -ns t-d. V_____ h__ o__ t___ V-n-a- h-t o-s t-d- ------------------- Vandag het ons tyd. 0
Danas čistimo stan. Va-d-g-m--k-ons h--- sk---. V_____ m___ o__ h___ s_____ V-n-a- m-a- o-s h-i- s-o-n- --------------------------- Vandag maak ons huis skoon. 0
Ja čistim kupatilo. Ek-m-----ie-b--k-------o-n. E_ m___ d__ b_______ s_____ E- m-a- d-e b-d-a-e- s-o-n- --------------------------- Ek maak die badkamer skoon. 0
Moj muž pere auto. My ----w-- --- ---. M_ m__ w__ d__ k___ M- m-n w-s d-e k-r- ------------------- My man was die kar. 0
Djeca peru bicikla. D-e--inde-- -a---d-- -ie-s- s----. D__ k______ m___ d__ f_____ s_____ D-e k-n-e-s m-a- d-e f-e-s- s-o-n- ---------------------------------- Die kinders maak die fietse skoon. 0
Nana zalijeva cvijeće. Ouma-g-- di- b----e---ter. O___ g__ d__ b_____ w_____ O-m- g-e d-e b-o-m- w-t-r- -------------------------- Ouma gee die blomme water. 0
Djeca pospremaju dječiju sobu. Die-k-n-ers--a-- --e-kin-erk-m-r --oon. D__ k______ m___ d__ k__________ s_____ D-e k-n-e-s m-a- d-e k-n-e-k-m-r s-o-n- --------------------------------------- Die kinders maak die kinderkamer skoon. 0
Moj muž posprema svoj pisaći sto. My m-n r-im sy -ess-naar --. M_ m__ r___ s_ l________ o__ M- m-n r-i- s- l-s-e-a-r o-. ---------------------------- My man ruim sy lessenaar op. 0
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. E- s-t-di--w-sgo-- -- d---wa-m-s-ien. E_ s__ d__ w______ i_ d__ w__________ E- s-t d-e w-s-o-d i- d-e w-s-a-j-e-. ------------------------------------- Ek sit die wasgoed in die wasmasjien. 0
Ja prostirem veš. E----ng d-e-was---d-op. E_ h___ d__ w______ o__ E- h-n- d-e w-s-o-d o-. ----------------------- Ek hang die wasgoed op. 0
Ja peglam veš / rublje. E- -t-y- di----er-. E_ s____ d__ k_____ E- s-r-k d-e k-e-e- ------------------- Ek stryk die klere. 0
Prozori su prljavi. D-e-ve---er-i--vu--. D__ v______ i_ v____ D-e v-n-t-r i- v-i-. -------------------- Die venster is vuil. 0
Pod je prljav. Di- ---er-is v-i-. D__ v____ i_ v____ D-e v-o-r i- v-i-. ------------------ Die vloer is vuil. 0
Posuđe je prljavo. D-e-sk-t-elg--d-is-v-i-. D__ s__________ i_ v____ D-e s-o-t-l-o-d i- v-i-. ------------------------ Die skottelgoed is vuil. 0
Ko čisti prozore? Wie---s-d-- v-n--ers? W__ w__ d__ v________ W-e w-s d-e v-n-t-r-? --------------------- Wie was die vensters? 0
Ko usisava prašinu? W-- s-o--u--? W__ s________ W-e s-o-s-i-? ------------- Wie stofsuig? 0
Ko pere posuđe? W-- -a- d-e s--ttelg-e-? W__ w__ d__ s___________ W-e w-s d-e s-o-t-l-o-d- ------------------------ Wie was die skottelgoed? 0

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!