Knjiga fraza

bs Ćišćenje kuće   »   hr Čišćenje kuće

18 [osamnaest]

Ćišćenje kuće

Ćišćenje kuće

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Danas je subota. D-n-s j---ubot-. D____ j_ s______ D-n-s j- s-b-t-. ---------------- Danas je subota. 0
Danas imamo vremena. Da-a---m--- v-eme--. D____ i____ v_______ D-n-s i-a-o v-e-e-a- -------------------- Danas imamo vremena. 0
Danas čistimo stan. Da--s---st--o -t--. D____ č______ s____ D-n-s č-s-i-o s-a-. ------------------- Danas čistimo stan. 0
Ja čistim kupatilo. J---is--m -u---nicu. J_ č_____ k_________ J- č-s-i- k-p-o-i-u- -------------------- Ja čistim kupaonicu. 0
Moj muž pere auto. Mo--mu--per--a-t-. M__ m__ p___ a____ M-j m-ž p-r- a-t-. ------------------ Moj muž pere auto. 0
Djeca peru bicikla. D--c------e -icik-e. D____ č____ b_______ D-e-a č-s-e b-c-k-e- -------------------- Djeca čiste bicikle. 0
Nana zalijeva cvijeće. B--a -a-ije-a -vijeć-. B___ z_______ c_______ B-k- z-l-j-v- c-i-e-e- ---------------------- Baka zalijeva cvijeće. 0
Djeca pospremaju dječiju sobu. D-eca ---p-e-aj- d-eč-u sobu. D____ p_________ d_____ s____ D-e-a p-s-r-m-j- d-e-j- s-b-. ----------------------------- Djeca pospremaju dječju sobu. 0
Moj muž posprema svoj pisaći sto. Moj muž po----ma-svo--pis--i st--. M__ m__ p_______ s___ p_____ s____ M-j m-ž p-s-r-m- s-o- p-s-ć- s-o-. ---------------------------------- Moj muž posprema svoj pisaći stol. 0
Ja stavljam veš u mašinu za pranje veša. St-vljam r-bl-e ----ri-i--. S_______ r_____ u p________ S-a-l-a- r-b-j- u p-r-l-c-. --------------------------- Stavljam rublje u perilicu. 0
Ja prostirem veš. V--šam -u--je. V_____ r______ V-e-a- r-b-j-. -------------- Vješam rublje. 0
Ja peglam veš / rublje. G---a--r-bl-e. G_____ r______ G-a-a- r-b-j-. -------------- Glačam rublje. 0
Prozori su prljavi. Pr-z--- s-----ja--. P______ s_ p_______ P-o-o-i s- p-l-a-i- ------------------- Prozori su prljavi. 0
Pod je prljav. Pod-je-pr--av. P__ j_ p______ P-d j- p-l-a-. -------------- Pod je prljav. 0
Posuđe je prljavo. Po--đe je--r--avo. P_____ j_ p_______ P-s-đ- j- p-l-a-o- ------------------ Posuđe je prljavo. 0
Ko čisti prozore? T------ti -ro--r-? T__ č____ p_______ T-o č-s-i p-o-o-e- ------------------ Tko čisti prozore? 0
Ko usisava prašinu? T-o us--a-a-pra---u? T__ u______ p_______ T-o u-i-a-a p-a-i-u- -------------------- Tko usisava prašinu? 0
Ko pere posuđe? T---per--su-e? T__ p___ s____ T-o p-r- s-đ-? -------------- Tko pere suđe? 0

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + hrvatski (1-100) MP3 hrvatski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Rano učenje

Strani jezici danas dobijaju sve više na važnosti. To takođe vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Takođe mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Širomsvijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Takođe su sve omiljeni dječiji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uslovljeno razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezičke strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Takođe postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa naučnog gledišta te su sumnje neosnovane. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: Dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Da li ste to znali?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristični mnogi dijalekti. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 miliona ljudi hindu je maternji jezik. Tu spada još i najmanje 150 miliona koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!