Knjiga fraza

bs Ćaskanje 1   »   uk Коротка розмова 1

20 [dvadeset]

Ćaskanje 1

Ćaskanje 1

20 [двадцять]

20 [dvadtsyatʹ]

Коротка розмова 1

Korotka rozmova 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ukrajinski Igra Više
Raskomotite se! В--шт--у-т--ь-з---ні--! В____________ з________ В-а-т-в-й-е-ь з-у-н-ш-! ----------------------- Влаштовуйтесь зручніше! 0
Ko-o-ka----m-va-1 K______ r______ 1 K-r-t-a r-z-o-a 1 ----------------- Korotka rozmova 1
Osjećajte se kao kod kuće! Поч----------к-уд-ма! П__________ я_ у_____ П-ч-в-й-е-я я- у-о-а- --------------------- Почувайтеся як удома! 0
K-r-tk- r--m--a-1 K______ r______ 1 K-r-t-a r-z-o-a 1 ----------------- Korotka rozmova 1
Šta želite piti? Що--и-В--хо---и -и---и? Щ_ б_ В_ х_____ в______ Щ- б- В- х-т-л- в-п-т-? ----------------------- Що би Ви хотіли випити? 0
V-a-h-ov-y̆-esʹ ---chni-he! V_____________ z__________ V-a-h-o-u-̆-e-ʹ z-u-h-i-h-! --------------------------- Vlashtovuy̆tesʹ zruchnishe!
Volite li muziku? В- лю-ите м-зик-? В_ л_____ м______ В- л-б-т- м-з-к-? ----------------- Ви любите музику? 0
Vl---t-vuy-tes--zr--hn----! V_____________ z__________ V-a-h-o-u-̆-e-ʹ z-u-h-i-h-! --------------------------- Vlashtovuy̆tesʹ zruchnishe!
Ja volim klasičnu muziku. Я -юблю-класи-н- -узи-у. Я л____ к_______ м______ Я л-б-ю к-а-и-н- м-з-к-. ------------------------ Я люблю класичну музику. 0
V-a-h-o-u-̆tesʹ -ruch---h-! V_____________ z__________ V-a-h-o-u-̆-e-ʹ z-u-h-i-h-! --------------------------- Vlashtovuy̆tesʹ zruchnishe!
Ovdje su moji CD-ovi. Т---є м-ї ком--к--дис-и. Т__ є м__ к_____________ Т-т є м-ї к-м-а-т-д-с-и- ------------------------ Тут є мої компакт-диски. 0
P-c-uv----e--- y-- udo--! P____________ y__ u_____ P-c-u-a-̆-e-y- y-k u-o-a- ------------------------- Pochuvay̆tesya yak udoma!
Svirate li neki instrument? Ч---рає-е-В--на ---м--ь --с-р--ен-і? Ч_ г_____ В_ н_ я______ і___________ Ч- г-а-т- В- н- я-о-у-ь і-с-р-м-н-і- ------------------------------------ Чи граєте Ви на якомусь інструменті? 0
P-c-u-a---e-y- yak u-o--! P____________ y__ u_____ P-c-u-a-̆-e-y- y-k u-o-a- ------------------------- Pochuvay̆tesya yak udoma!
Ovdje je moja gitara. О---м-я-гіта-а. О__ м__ г______ О-ь м-я г-т-р-. --------------- Ось моя гітара. 0
P-c-u-a-̆--sy--yak--d---! P____________ y__ u_____ P-c-u-a-̆-e-y- y-k u-o-a- ------------------------- Pochuvay̆tesya yak udoma!
Pjevate li rado? В- о--че с-і-а---? В_ о____ с________ В- о-о-е с-і-а-т-? ------------------ Ви охоче співаєте? 0
S--ho b---y-kho-i-y vy--t-? S____ b_ V_ k______ v______ S-c-o b- V- k-o-i-y v-p-t-? --------------------------- Shcho by Vy khotily vypyty?
Imate li djece? В--маєт- д-т-й? В_ м____ д_____ В- м-є-е д-т-й- --------------- Ви маєте дітей? 0
Sh-ho by Vy -hoti-y -y----? S____ b_ V_ k______ v______ S-c-o b- V- k-o-i-y v-p-t-? --------------------------- Shcho by Vy khotily vypyty?
Imate li psa? В- м--т---оба-у? В_ м____ с______ В- м-є-е с-б-к-? ---------------- Ви маєте собаку? 0
S---- ----y--ho-i-y--y---y? S____ b_ V_ k______ v______ S-c-o b- V- k-o-i-y v-p-t-? --------------------------- Shcho by Vy khotily vypyty?
Imate li mačku? Ви -ає-- --ш-у? В_ м____ к_____ В- м-є-е к-ш-у- --------------- Ви маєте кішку? 0
V---y---t--muz---? V_ l______ m______ V- l-u-y-e m-z-k-? ------------------ Vy lyubyte muzyku?
Ovdje su moje knjige. О---м---кн-г-. О__ м__ к_____ О-ь м-ї к-и-и- -------------- Ось мої книги. 0
V- --u--t--m--y-u? V_ l______ m______ V- l-u-y-e m-z-k-? ------------------ Vy lyubyte muzyku?
Upravo čitam ovu knjigu. Я---ра- чита- -- --и-у. Я я____ ч____ ц_ к_____ Я я-р-з ч-т-ю ц- к-и-у- ----------------------- Я якраз читаю цю книгу. 0
Vy-l-----e mu--k-? V_ l______ m______ V- l-u-y-e m-z-k-? ------------------ Vy lyubyte muzyku?
Šta rado čitate? Щ---- --оч--ч-т----? Щ_ В_ о____ ч_______ Щ- В- о-о-е ч-т-є-е- -------------------- Що Ви охоче читаєте? 0
YA-lyub-y- ---sy-h-- muz-k-. Y_ l______ k________ m______ Y- l-u-l-u k-a-y-h-u m-z-k-. ---------------------------- YA lyublyu klasychnu muzyku.
Idete li rado na koncert? Чи -и ----е --д--е--- к-нц-р--? Ч_ В_ о____ х_____ н_ к________ Ч- В- о-о-е х-д-т- н- к-н-е-т-? ------------------------------- Чи Ви охоче ходите на концерти? 0
YA -yubly- ---s---nu -u---u. Y_ l______ k________ m______ Y- l-u-l-u k-a-y-h-u m-z-k-. ---------------------------- YA lyublyu klasychnu muzyku.
Idete li rado u pozorište? Чи В--охо-е-х--ите-----а-р? Ч_ В_ о____ х_____ в т_____ Ч- В- о-о-е х-д-т- в т-а-р- --------------------------- Чи Ви охоче ходите в театр? 0
YA---ubly-----sy-h---m--yk-. Y_ l______ k________ m______ Y- l-u-l-u k-a-y-h-u m-z-k-. ---------------------------- YA lyublyu klasychnu muzyku.
Idete li rado u operu? Ч- -и ох-че хо---- в--пе------е---? Ч_ В_ о____ х_____ в о______ т_____ Ч- В- о-о-е х-д-т- в о-е-н-й т-а-р- ----------------------------------- Чи Ви охоче ходите в оперний театр? 0
T-t-y--m-i--ko-pa---d-s-y. T__ y_ m__ k_____________ T-t y- m-i- k-m-a-t-d-s-y- -------------------------- Tut ye moï kompakt-dysky.

Maternji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam maternjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tome su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono uporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-hromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je takođe jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju oca nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se maternji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Da li ste to znali?
Italijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Italijanski je maternji jezik za oko 70 miliona ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali italijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije italijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore italijanski. Tamo se često italijanski pomiješao sa španskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost italijanskog je puno različitih dijalekata. Neki naučnici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis italijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je italijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik muzike, dizajna i kulinarstva?