Knjiga fraza

bs U gradu   »   bg В града

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [двайсет и пет]

25 [dvayset i pet]

В града

V grada

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
Htio / htjela bih do željezničke stanice. Б-х ис-ал - -с---а-д------а н- г-р---. Б__ и____ / и_____ д_ о____ н_ г______ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- г-р-т-. -------------------------------------- Бих искал / искала да отида на гарата. 0
V -ra-a V g____ V g-a-a ------- V grada
Htio / htjela bih do aerodroma. Б-----кал / -ска-- да о---а н- ле-ищ--о. Б__ и____ / и_____ д_ о____ н_ л________ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- л-т-щ-т-. ---------------------------------------- Бих искал / искала да отида на летището. 0
V gra-a V g____ V g-a-a ------- V grada
Htio / htjela bih do centra grada. Би-----ал ---с-а---да-от--а-- це--ър- н- -----. Б__ и____ / и_____ д_ о____ в ц______ н_ г_____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а в ц-н-ъ-а н- г-а-а- ----------------------------------------------- Бих искал / искала да отида в центъра на града. 0
Bikh----al - --kal- d-----d- -a ---a-a. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ g______ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- g-r-t-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na garata.
Kako da dođem do željezničke stanice? К---да ст--н- до ---ата? К__ д_ с_____ д_ г______ К-к д- с-и-н- д- г-р-т-? ------------------------ Как да стигна до гарата? 0
Bi-h -s-a- -------- d- -tida n- g-ra-a. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ g______ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- g-r-t-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na garata.
Kako da dođem do aerodroma? Как д- --иг-а до-л---ще-о? К__ д_ с_____ д_ л________ К-к д- с-и-н- д- л-т-щ-т-? -------------------------- Как да стигна до летището? 0
B--h-i-kal-/ ---a-a -- -t------ ---a-a. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ g______ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- g-r-t-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na garata.
Kako da dođem do centra grada? Как -а-с-игн--до ---т-р- -а--р--а? К__ д_ с_____ д_ ц______ н_ г_____ К-к д- с-и-н- д- ц-н-ъ-а н- г-а-а- ---------------------------------- Как да стигна до центъра на града? 0
B--h-------- i-kal--d---t-da na le-i-hc----. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ l___________ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- l-t-s-c-e-o- -------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na letishcheto.
Trebam taksi. Т--б-а -- т--си. Т_____ м_ т_____ Т-я-в- м- т-к-и- ---------------- Трябва ми такси. 0
Bik- isk-l-/--skala--- -ti---n--l-t-s--het-. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ l___________ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- l-t-s-c-e-o- -------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na letishcheto.
Trebam plan grada. Тр--в- ми--а--а--а-г---а. Т_____ м_ к____ н_ г_____ Т-я-в- м- к-р-а н- г-а-а- ------------------------- Трябва ми карта на града. 0
B-k----ka- / iska-a -a ot-da-na letis-cheto. B___ i____ / i_____ d_ o____ n_ l___________ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- l-t-s-c-e-o- -------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na letishcheto.
Trebam hotel. Т---ва--- --тел. Т_____ м_ х_____ Т-я-в- м- х-т-л- ---------------- Трябва ми хотел. 0
B-k--i---l-/--sk--a--- o--da---t-en---a ------d-. B___ i____ / i_____ d_ o____ v t_______ n_ g_____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a v t-e-t-r- n- g-a-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida v tsentyra na grada.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Б----с--л ----к--а да -ае-а-к--а. Б__ и____ / и_____ д_ н____ к____ Б-х и-к-л / и-к-л- д- н-е-а к-л-. --------------------------------- Бих искал / искала да наема кола. 0
Bi-h isk-- --i--ala d------a -----nt-ra-na----d-. B___ i____ / i_____ d_ o____ v t_______ n_ g_____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a v t-e-t-r- n- g-a-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida v tsentyra na grada.
Ovdje je moja kreditna kartica. Ето -р-дит--та ми к-р-а. Е__ к_________ м_ к_____ Е-о к-е-и-н-т- м- к-р-а- ------------------------ Ето кредитната ми карта. 0
B----iska--- i-kal- da o---- --t--nt--- -a gr---. B___ i____ / i_____ d_ o____ v t_______ n_ g_____ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a v t-e-t-r- n- g-a-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida v tsentyra na grada.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Ето -о--------а ми кн----. Е__ ш__________ м_ к______ Е-о ш-ф-о-с-а-а м- к-и-к-. -------------------------- Ето шофьорската ми книжка. 0
K---d---ti-n- d- g-----? K__ d_ s_____ d_ g______ K-k d- s-i-n- d- g-r-t-? ------------------------ Kak da stigna do garata?
Šta se ima vidjeti u gradu? К--в- мо-е ---се види в -ра-а? К____ м___ д_ с_ в___ в г_____ К-к-о м-ж- д- с- в-д- в г-а-а- ------------------------------ Какво може да се види в града? 0
Kak-d- sti--a do---r-t-? K__ d_ s_____ d_ g______ K-k d- s-i-n- d- g-r-t-? ------------------------ Kak da stigna do garata?
Idite u stari grad. Ид-те----та-и- --ад. И____ в с_____ г____ И-е-е в с-а-и- г-а-. -------------------- Идете в стария град. 0
Kak-----ti------ --rata? K__ d_ s_____ d_ g______ K-k d- s-i-n- d- g-r-t-? ------------------------ Kak da stigna do garata?
Napravite obilazak grada. Н-п-ав-те о--к-лк- -- ---да. Н________ о_______ н_ г_____ Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- г-а-а- ---------------------------- Направете обиколка на града. 0
K-k -a s-ign- d----t--h--e--? K__ d_ s_____ d_ l___________ K-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- ----------------------------- Kak da stigna do letishcheto?
Idite do luke. И--т- -а----с-а--щ---. И____ н_ п____________ И-е-е н- п-и-т-н-щ-т-. ---------------------- Идете на пристанището. 0
Ka---a---i--- -o letishch--o? K__ d_ s_____ d_ l___________ K-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- ----------------------------- Kak da stigna do letishcheto?
Napravite obilazak luke. На-р--ет---------------р-с-ан-щ--о. Н________ о_______ н_ п____________ Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- п-и-т-н-щ-т-. ----------------------------------- Направете обиколка на пристанището. 0
Kak--- st-g-a -- -----hche-o? K__ d_ s_____ d_ l___________ K-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- ----------------------------- Kak da stigna do letishcheto?
Koje još znamenitosti postoje? Ка--и --у-- -а---е--тел-ос-- и-а-? К____ д____ з_______________ и__ ? К-к-и д-у-и з-б-л-ж-т-л-о-т- и-а ? ---------------------------------- Какви други забележителности има ? 0
K-k-d---tig-- d---sen-y-- ---gr-da? K__ d_ s_____ d_ t_______ n_ g_____ K-k d- s-i-n- d- t-e-t-r- n- g-a-a- ----------------------------------- Kak da stigna do tsentyra na grada?

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je maternji jezik 300 miliona ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoevropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 miliona ljudi govori ruski kao maternji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 miliona govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Osim navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. S naučnog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoevropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoevropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Evropljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Da li ste to znali?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 miliona ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!