Knjiga fraza

bs U hotelu – žalbe   »   sr У хотелу – жалбе

28 [dvadeset i osam]

U hotelu – žalbe

U hotelu – žalbe

28 [двадесет и осам]

28 [dvadeset i osam]

У хотелу – жалбе

U hotelu – žalbe

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski srpski Igra Više
Tuš ne radi. Т-ш -----д-. Т__ н_ р____ Т-ш н- р-д-. ------------ Туш не ради. 0
U ho-elu – -a-be U h_____ – ž____ U h-t-l- – ž-l-e ---------------- U hotelu – žalbe
Nema tople vode. Н--- -о-л---о-е. Н___ т____ в____ Н-м- т-п-е в-д-. ---------------- Нема топле воде. 0
U h-t-l- - -a-be U h_____ – ž____ U h-t-l- – ž-l-e ---------------- U hotelu – žalbe
Možete li to dati na popravku? Мо--т---- -о-д-т--н--п-пр-вку? М_____ л_ т_ д___ н_ п________ М-ж-т- л- т- д-т- н- п-п-а-к-? ------------------------------ Можете ли то дати на поправку? 0
T-š n- ra--. T__ n_ r____ T-š n- r-d-. ------------ Tuš ne radi.
Nema telefona u sobi. Н--- -е---он--- -оби. Н___ т_______ у с____ Н-м- т-л-ф-н- у с-б-. --------------------- Нема телефона у соби. 0
Tuš -e----i. T__ n_ r____ T-š n- r-d-. ------------ Tuš ne radi.
Nema televizora u sobi. Не-- ---е---ор--у----и. Н___ т_________ у с____ Н-м- т-л-в-з-р- у с-б-. ----------------------- Нема телевизора у соби. 0
T-- -- ra-i. T__ n_ r____ T-š n- r-d-. ------------ Tuš ne radi.
Soba nema balkon. Соб- не-- --л---. С___ н___ б______ С-б- н-м- б-л-о-. ----------------- Соба нема балкон. 0
Nem- -op---vode. N___ t____ v____ N-m- t-p-e v-d-. ---------------- Nema tople vode.
Soba je prebučna. С-б--ј- -ребучна. С___ ј_ п________ С-б- ј- п-е-у-н-. ----------------- Соба је пребучна. 0
N--a----le-v--e. N___ t____ v____ N-m- t-p-e v-d-. ---------------- Nema tople vode.
Soba je premalena. Соба је -рем-ле--. С___ ј_ п_________ С-б- ј- п-е-а-е-а- ------------------ Соба је премалена. 0
Nema t---e --de. N___ t____ v____ N-m- t-p-e v-d-. ---------------- Nema tople vode.
Soba je pretamna. Соб- је---ета-на. С___ ј_ п________ С-б- ј- п-е-а-н-. ----------------- Соба је претамна. 0
M----e l- -o-dati n--p---a--u? M_____ l_ t_ d___ n_ p________ M-ž-t- l- t- d-t- n- p-p-a-k-? ------------------------------ Možete li to dati na popravku?
Grijanje ne radi. Г---ањ---- -а-и. Г______ н_ р____ Г-е-а-е н- р-д-. ---------------- Грејање не ради. 0
M-že-- l--t---a-i----p----vku? M_____ l_ t_ d___ n_ p________ M-ž-t- l- t- d-t- n- p-p-a-k-? ------------------------------ Možete li to dati na popravku?
Klima-uređaj ne radi. Клима-ур-ђај -е р-ди. К___________ н_ р____ К-и-а-у-е-а- н- р-д-. --------------------- Клима-уређај не ради. 0
M----e-li-t---a-- n--po-r-vk-? M_____ l_ t_ d___ n_ p________ M-ž-t- l- t- d-t- n- p-p-a-k-? ------------------------------ Možete li to dati na popravku?
Televizor je pokvaren. Т--ев-з---ј--п--в---н. Т________ ј_ п________ Т-л-в-з-р ј- п-к-а-е-. ---------------------- Телевизор је покварен. 0
Ne-a-t-le--na u -obi. N___ t_______ u s____ N-m- t-l-f-n- u s-b-. --------------------- Nema telefona u sobi.
To mi se ne sviđa. Т---и -- ---с--ђ-. Т_ м_ с_ н_ с_____ Т- м- с- н- с-и-а- ------------------ То ми се не свиђа. 0
N-m- --lefon--- --b-. N___ t_______ u s____ N-m- t-l-f-n- u s-b-. --------------------- Nema telefona u sobi.
To mi je preskupo. То--и је-прес-упо. Т_ м_ ј_ п________ Т- м- ј- п-е-к-п-. ------------------ То ми је прескупо. 0
N-ma tel------- ----. N___ t_______ u s____ N-m- t-l-f-n- u s-b-. --------------------- Nema telefona u sobi.
Imate li nešto jeftinije? Имат---- н--т- -----није? И____ л_ н____ ј_________ И-а-е л- н-ш-о ј-ф-и-и-е- ------------------------- Имате ли нешто јефтиније? 0
N--- -el-vi-ora----o--. N___ t_________ u s____ N-m- t-l-v-z-r- u s-b-. ----------------------- Nema televizora u sobi.
Ima li ovdje u blizini omladinski smještaj? Има -и--вде у-бли-ин--о-лад-н--- -меш---? И__ л_ о___ у б______ о_________ с_______ И-а л- о-д- у б-и-и-и о-л-д-н-к- с-е-т-ј- ----------------------------------------- Има ли овде у близини омладински смештај? 0
Ne-a------i---- u---b-. N___ t_________ u s____ N-m- t-l-v-z-r- u s-b-. ----------------------- Nema televizora u sobi.
Ima li ovdje u blizini prenoćište? И---л---вде----л-зи---прен-ћ--т-? И__ л_ о___ у б______ п__________ И-а л- о-д- у б-и-и-и п-е-о-и-т-? --------------------------------- Има ли овде у близини преноћиште? 0
N-ma---le---o-a u sob-. N___ t_________ u s____ N-m- t-l-v-z-r- u s-b-. ----------------------- Nema televizora u sobi.
Ima li ovdje u blizini restoran? И---ли -----у-бл-з--- р--т--ан? И__ л_ о___ у б______ р________ И-а л- о-д- у б-и-и-и р-с-о-а-? ------------------------------- Има ли овде у близини ресторан? 0
S-ba--e-a b---on. S___ n___ b______ S-b- n-m- b-l-o-. ----------------- Soba nema balkon.

Pozitivni jezici, negativni jezici

Većina ljudi je ili optimistično ili pesimistično. To se takođe može primijeniti na jezike! Naučnici uvijek iznova istražuju vokabular jezika. Pritom dolaze do zapanjujućih rezultata. U engleskom jeziku, na primjer, ima više negativnih riječi od pozitivnih. Postoji skoro dvostruko više riječi za negativne osjećaje. U zapadnom društvu vokabular utječe na govornike. Tamo se ljudi često žale. Takođe kritiziraju mnogo stvari. Stoga koriste više negativno obojen jezik. Negativne riječi su takođe zanimljive iz jednog drugog razloga. One, naime, sadrže više informacija od pozitivnih izraza. Uzrok tome može ležati u našoj evoluciji. Svim živim bićima je oduvijek bilo jako važno da prepoznaju opasnost. Moralo se jako brzo reagirati na rizik. Osim toga, postojala je potreba da se druge ljude upozori na opasnost. Stoga je bilo potrebno brzo moći prenijeti mnogo informacija. Trebalo је biti moguće sa što manje riječi reći što više. Inače, negativan jezik nema stvarne prednosti. To svako sebi može lako predočiti. Ljudi koji uvijek negativno govore sigurno nisu jako omiljeni. Nadalje, negativan jezik utječe na naše osjećaje. Nasuprot tome, pozitivan jezik može imati pozitivan učinak. Ljudi koji pozitivno formuliraju svoje misli imaj više uspjeha u poslovnom životu. Stoga bismo trebali pažljivije birati svoj jezik. Pošto da mi odlučujemo koje ćemo riječi koristiti. A svojim jezikom kreiramo svoju realnost. Dakle: Govorite pozitivno!
Da li ste to znali?
Marathi spada u indoiranske jezike. Govori se u zapadnoj i centralnoj Indiji. Marathi je maternji jezik za više od 70 miliona ljudi. Time se ubraja među 20 jezika s najviše govornika na svijetu. Marathi koristi isto pismo kojim se piše i u jeziku hindu. U ovom slovnom pismu svaki znak predstavlja tačno jedan glas. Ima 12 samoglasnika i 36 suglasnika. Brojevi su relativno složeni. Od 1 do 100 postoji za svaki broj jedna posebna riječ. Zato se svaki broj mora pojedinačno učiti. Marathi se dijeli na 42 različita dijalekta. Oni mnogo govore o razvoju jezika. Još jedna od odlika jezika marathi je njegova duga književna tradicija. Ima tekstova starih preko 1000 godina. Ko se zanima za historiju Indije, treba da se pozabavi jezikom marathi!