Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ar ‫فى المطعم 3‬

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

‫31 [واحد وثلاثون]

31 [wahd wathalathuna]

‫فى المطعم 3‬

fi almatam 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski arapski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. ‫--يد صح- -ق---ت. ‫____ ص__ م______ ‫-ر-د ص-ن م-ب-ا-. ----------------- ‫أريد صحن مقبلات. 0
u-i--s-ha- -u-----t. u___ s____ m________ u-i- s-h-n m-q-i-a-. -------------------- urid sahan muqbilat.
Htio / htjela bih salatu. ‫-ري- ص-ن--ل-ة. ‫____ ص__ س____ ‫-ر-د ص-ن س-ط-. --------------- ‫أريد صحن سلطة. 0
u-id s-h-n -a---a-. u___ s____ s_______ u-i- s-h-n s-l-t-h- ------------------- urid sahan salatah.
Htio / htjela bih supu. ‫-ر-د صح- ----. ‫____ ص__ ح____ ‫-ر-د ص-ن ح-ا-. --------------- ‫أريد صحن حساء. 0
u-i-----an--a-a. u___ s____ h____ u-i- s-h-n h-s-. ---------------- urid sahan hasa.
Htio / htjela bih desert. ‫-----ب-------وى. ‫____ ب__ ا______ ‫-ر-د ب-ض ا-ح-و-. ----------------- ‫أريد بعض الحلوى. 0
u-id bae- a-halwa. u___ b___ a_______ u-i- b-e- a-h-l-a- ------------------ urid baed alhalwa.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. ‫---د آ-- ك--م-مع -ل-ر---. ‫____ آ__ ك___ م_ ا_______ ‫-ر-د آ-س ك-ي- م- ا-ك-ي-ة- -------------------------- ‫أريد آيس كريم مع الكريمة. 0
uri--ays--r---mae -l-r-m--. u___ a__ k___ m__ a________ u-i- a-s k-i- m-e a-k-i-a-. --------------------------- urid ays krim mae alkrimah.
Htio / htjela bih voće ili sir. أر-د--ا-هة أو جب-. أ___ ف____ أ_ ج___ أ-ي- ف-ك-ة أ- ج-ن- ------------------ أريد فاكهة أو جبن. 0
u--d-fakiha ----ubn. u___ f_____ a_ j____ u-i- f-k-h- a- j-b-. -------------------- urid fakiha aw jubn.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. ن----ن ---ا------فطار. ن__ أ_ ن_____ ا_______ ن-د أ- ن-ن-و- ا-إ-ط-ر- ---------------------- نود أن نتناول الإفطار. 0
nu-d-an-n-t-h--- a-if--r. n___ a_ n_______ a_______ n-w- a- n-t-h-w- a-i-t-r- ------------------------- nuwd an natahawl aliftar.
Htjeli / htjele bismo ručati. ن-د -ن---ناو--ا-غ---. ن__ أ_ ن_____ ا______ ن-د أ- ن-ن-و- ا-غ-ا-. --------------------- نود أن نتناول الغداء. 0
n-wd an--a--hawl--lg-ada. n___ a_ n_______ a_______ n-w- a- n-t-h-w- a-g-a-a- ------------------------- nuwd an natahawl alghada.
Htjeli / htjele bismo večerati. نود--ن-ن-ن-و- ال--ا-. ن__ أ_ ن_____ ا______ ن-د أ- ن-ن-و- ا-ع-ا-. --------------------- نود أن نتناول العشاء. 0
n----an---ta--wl--l--sha. n___ a_ n_______ a_______ n-w- a- n-t-h-w- a-e-s-a- ------------------------- nuwd an natahawl aleasha.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? ما-ا--ري--لت-اول--ج-- -لإفطا-؟ م___ ت___ ل_____ و___ ا_______ م-ذ- ت-ي- ل-ن-و- و-ب- ا-إ-ط-ر- ------------------------------ ماذا تريد لتناول وجبة الإفطار؟ 0
ma----------l-ta--wal-wa-b---a-ift-r? m____ t____ l________ w_____ a_______ m-d-a t-r-d l-t-n-w-l w-j-a- a-i-t-r- ------------------------------------- madha turid litanawal wajbat aliftar?
Zemičke s marmeladom i medom? ‫خب- -- مر-ى--ع--؟ ‫___ م_ م___ و____ ‫-ب- م- م-ب- و-س-؟ ------------------ ‫خبز مع مربى وعسل؟ 0
k--b- mae m-rab---wae---l? k____ m__ m______ w_______ k-u-z m-e m-r-b-a w-e-s-l- -------------------------- khubz mae murabaa waeasal?
Tost s kobasicom i sirom? ‫--- م--ص--ع-با-نقا-ق -ا-جب-؟ ‫___ م___ م_ ب_______ و______ ‫-ب- م-م- م- ب-ل-ق-ن- و-ل-ب-؟ ----------------------------- ‫خبز محمص مع بالنقانق والجبن؟ 0
kh--- ---a-m-s--a----l---niq-----ubn? k____ m_______ m__ b________ w_______ k-u-z m-h-m-a- m-e b-l-q-n-q w-l-u-n- ------------------------------------- khubz muhammas mae bilnqaniq waljubn?
Kuhano jaje? ‫-----مسل--ة؟ ‫____ م______ ‫-ي-ة م-ل-ق-؟ ------------- ‫بيضة مسلوقة؟ 0
ba-d-t ma-luqa-? b_____ m________ b-y-a- m-s-u-a-? ---------------- baydat masluqah?
Jaje na oko? ‫-ي----قلية؟ ‫____ م_____ ‫-ي-ة م-ل-ة- ------------ ‫بيضة مقلية؟ 0
b-ydat---qli--h? b_____ m________ b-y-a- m-q-i-a-? ---------------- baydat maqliyah?
Omlet? ‫--ة----؟ ‫___ ب___ ‫-ج- ب-ض- --------- ‫عجة بيض؟ 0
e-ja- b-yd? e____ b____ e-j-t b-y-? ----------- eajat bayd?
Molim još jedan jogurt. ز-ادي -خر -ن--ضلك. ز____ آ__ م_ ف____ ز-ا-ي آ-ر م- ف-ل-. ------------------ زبادي آخر من فضلك. 0
zab-di--kha---in f-dli-. z_____ a____ m__ f______ z-b-d- a-h-r m-n f-d-i-. ------------------------ zabadi akhar min fadlik.
Molim još soli i bibera. المل- وال-لف- -ن -ضل-. ا____ و______ م_ ف____ ا-م-ح و-ل-ل-ل م- ف-ل-. ---------------------- الملح والفلفل من فضلك. 0
alm-----alf-lfil mi---a---k. a_____ w________ m__ f______ a-m-l- w-l-i-f-l m-n f-d-i-. ---------------------------- almilh walfilfil min fadlik.
Molim još jednu čašu vode. ك-ب -خر-م- ا--اء -------. ك__ آ__ م_ ا____ م_ ف____ ك-ب آ-ر م- ا-م-ء م- ف-ل-. ------------------------- كوب آخر من الماء من فضلك. 0
ku--akh-r--i- -lma---- --dlik. k__ a____ m__ a___ m__ f______ k-b a-h-r m-n a-m- m-n f-d-i-. ------------------------------ kub akhar min alma min fadlik.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!