Knjiga fraza

bs U restoranu 3   »   ja レストランで3

31 [trideset i jedan]

U restoranu 3

U restoranu 3

31 [三十一]

31 [Sanjūichi]

レストランで3

resutoran de 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski japanski Igra Više
Htio / htjela bih predjelo. 前菜を ください 。 前菜を ください 。 前菜を ください 。 前菜を ください 。 前菜を ください 。 0
r-sutora---e 3 r________ d_ 3 r-s-t-r-n d- 3 -------------- resutoran de 3
Htio / htjela bih salatu. サラダを ください 。 サラダを ください 。 サラダを ください 。 サラダを ください 。 サラダを ください 。 0
res-to--- de-3 r________ d_ 3 r-s-t-r-n d- 3 -------------- resutoran de 3
Htio / htjela bih supu. スープを ください 。 スープを ください 。 スープを ください 。 スープを ください 。 スープを ください 。 0
z-n--i o--u-a-ai. z_____ o k_______ z-n-a- o k-d-s-i- ----------------- zensai o kudasai.
Htio / htjela bih desert. デザートを ください 。 デザートを ください 。 デザートを ください 。 デザートを ください 。 デザートを ください 。 0
z--s-i-- ---a-a-. z_____ o k_______ z-n-a- o k-d-s-i- ----------------- zensai o kudasai.
Htio / htjela bih sladoled sa šlagom. アイスクリーム 生クリーム添えを お願い します 。 アイスクリーム 生クリーム添えを お願い します 。 アイスクリーム 生クリーム添えを お願い します 。 アイスクリーム 生クリーム添えを お願い します 。 アイスクリーム 生クリーム添えを お願い します 。 0
zen-a----k-d-s-i. z_____ o k_______ z-n-a- o k-d-s-i- ----------------- zensai o kudasai.
Htio / htjela bih voće ili sir. 果物か チーズを お願い します 。 果物か チーズを お願い します 。 果物か チーズを お願い します 。 果物か チーズを お願い します 。 果物か チーズを お願い します 。 0
sa-ad--o--uda-a-. s_____ o k_______ s-r-d- o k-d-s-i- ----------------- sarada o kudasai.
Htjeli / htjele bismo doručkovati. 朝食に しましょう 。 朝食に しましょう 。 朝食に しましょう 。 朝食に しましょう 。 朝食に しましょう 。 0
sa---a-o ku-asa-. s_____ o k_______ s-r-d- o k-d-s-i- ----------------- sarada o kudasai.
Htjeli / htjele bismo ručati. 昼ご飯に しましょう 。 昼ご飯に しましょう 。 昼ご飯に しましょう 。 昼ご飯に しましょう 。 昼ご飯に しましょう 。 0
sa-ada --ku--s--. s_____ o k_______ s-r-d- o k-d-s-i- ----------------- sarada o kudasai.
Htjeli / htjele bismo večerati. 夕食に しましょう 。 夕食に しましょう 。 夕食に しましょう 。 夕食に しましょう 。 夕食に しましょう 。 0
sū-u---ku-asai. s___ o k_______ s-p- o k-d-s-i- --------------- sūpu o kudasai.
Šta biste htjeli / htjele za doručak? 朝食には 何が いいです か ? 朝食には 何が いいです か ? 朝食には 何が いいです か ? 朝食には 何が いいです か ? 朝食には 何が いいです か ? 0
sūp- o --da-a-. s___ o k_______ s-p- o k-d-s-i- --------------- sūpu o kudasai.
Zemičke s marmeladom i medom? ジャムと 蜂蜜の ついた ロールパンは いかが です か ? ジャムと 蜂蜜の ついた ロールパンは いかが です か ? ジャムと 蜂蜜の ついた ロールパンは いかが です か ? ジャムと 蜂蜜の ついた ロールパンは いかが です か ? ジャムと 蜂蜜の ついた ロールパンは いかが です か ? 0
sū---o-k--a---. s___ o k_______ s-p- o k-d-s-i- --------------- sūpu o kudasai.
Tost s kobasicom i sirom? ソーセージと チーズを 載せた トーストは いかが です か ? ソーセージと チーズを 載せた トーストは いかが です か ? ソーセージと チーズを 載せた トーストは いかが です か ? ソーセージと チーズを 載せた トーストは いかが です か ? ソーセージと チーズを 載せた トーストは いかが です か ? 0
d---to o---d--ai. d_____ o k_______ d-z-t- o k-d-s-i- ----------------- dezāto o kudasai.
Kuhano jaje? ゆで卵は いかが です か ? ゆで卵は いかが です か ? ゆで卵は いかが です か ? ゆで卵は いかが です か ? ゆで卵は いかが です か ? 0
d--āto - k-da---. d_____ o k_______ d-z-t- o k-d-s-i- ----------------- dezāto o kudasai.
Jaje na oko? 目玉焼きは いかが です か ? 目玉焼きは いかが です か ? 目玉焼きは いかが です か ? 目玉焼きは いかが です か ? 目玉焼きは いかが です か ? 0
de---o-------s--. d_____ o k_______ d-z-t- o k-d-s-i- ----------------- dezāto o kudasai.
Omlet? オムレツは いかが です か ? オムレツは いかが です か ? オムレツは いかが です か ? オムレツは いかが です か ? オムレツは いかが です か ? 0
ais-k--ī-u---i -ur-m- s-e-o--ne---shi-as-. a_____________ k_____ s__ o o_____________ a-s-k-r-m---e- k-r-m- s-e o o-e-a-s-i-a-u- ------------------------------------------ aisukurīmu-sei kurīmu soe o onegaishimasu.
Molim još jedan jogurt. ヨーグルトを もう一つ お願い します 。 ヨーグルトを もう一つ お願い します 。 ヨーグルトを もう一つ お願い します 。 ヨーグルトを もう一つ お願い します 。 ヨーグルトを もう一つ お願い します 。 0
ais-k----u-s---kur--u so--o--n-ga-sh--a--. a_____________ k_____ s__ o o_____________ a-s-k-r-m---e- k-r-m- s-e o o-e-a-s-i-a-u- ------------------------------------------ aisukurīmu-sei kurīmu soe o onegaishimasu.
Molim još soli i bibera. 塩コショウを お願い します 。 塩コショウを お願い します 。 塩コショウを お願い します 。 塩コショウを お願い します 。 塩コショウを お願い します 。 0
a--uku---u--ei-k------soe-o-o---a-shima--. a_____________ k_____ s__ o o_____________ a-s-k-r-m---e- k-r-m- s-e o o-e-a-s-i-a-u- ------------------------------------------ aisukurīmu-sei kurīmu soe o onegaishimasu.
Molim još jednu čašu vode. 水を もう一杯 お願い します 。 水を もう一杯 お願い します 。 水を もう一杯 お願い します 。 水を もう一杯 お願い します 。 水を もう一杯 お願い します 。 0
k-da--n------hī-----one----h-m--u. k_______ k_ c____ o o_____________ k-d-m-n- k- c-ī-u o o-e-a-s-i-a-u- ---------------------------------- kudamono ka chīzu o onegaishimasu.

Uspješno korištenje jezika se može naučiti!

Govoriti je prilično jednostavno. Uspješno govoriti je, međutim, puno teže. Naime, način na koji nešto kažemo je važniji od onog što kažemo. To su pokazala mnoga istraživanja. Slušaoci nesvjesno obraćaju pažnju na određene karakteristike govornika. Stoga možemo utjecati na to hoće li naš jezik biti dobro prihvaćen. Uvijek moramo samo paziti na to kako govorimo. To takođe uključuje i naš govor tijela. On mora biti autentičan i u skladu s našom ličnosti. Glas takođe igra ulogu jer se uvijek vrednuje. Kod muškaraca je, na primjer, pogodniji dublji glas. Njime govornik djeluje pouzdano i kompetentno. S druge strane, promjene u glasu nemaju nikakvog učinka. Kod govorenja je posebno važna brzina. U eksperimentima se ispitivala uspješnost razgovora. Uspješno govoriti znači imati sposobnost uvjeravanja drugih. Ko želi druge uvjeriti, ne smije prebrzo govoriti. Inače odaje utisak neiskrenosti. Međutim, presporo govorenje također nije korisno. Ljudi koji jako sporo govore djeluju manje inteligentno. Najbolje je stoga govoriti umjerenom brzinom. Idealno je izreći 3,5 riječi u sekundi. Pauze su takođe bitne kod govora. One čine naš govor prirodnim i uvjerljivim. Na taj način nam slušaoci vjeruju. Optimalno je napraviti 4 do 5 pauza u minuti. Stoga pokušajte kontrolirati svoj govor! Zatim može uslijediti sljedeći razgovor za posao...
Da li ste to znali?
Norveški je sjevernogermanski jezik. To je maternji jezik oko 5 miliona ljudi. Posebna odlika norveškog je da se sastoji od dva standardna varijeteta: bokmåla i nynorska. To znači da postoje dva priznata norveška jezika. Oba se ravnopravno koriste u upravi, u školama i u medijima. Zbog razuđenosti zemlje dugo se nije mogao stvoriti standardni jezik. Tako su se održali dijalekti i razvili su se nezavisno jedan od drugog. Ali svaki Norvežanin razumije sve lokalne dijalekte i oba službena jezika. Za izgovor norveškog jezika nema utvrđenih pravila. Razlog tome je što se obje inačice pretežno pišu. Većinom se govori lokalni dijalekt. Norveški je veoma sličan danskom i švedskom. Govornici ovih jezika razumiju se međusobno bez većih problema. Norveški je, znači, interesantan jezik... A svako može odabrati koji norveški želi da uči!