Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   fr A l’aéroport

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [trente-cinq]

A l’aéroport

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski francuski Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. Je---u---is-ré-e-v-- --e --ace ----l- -ol--ou---th-n--. J_ v_______ r_______ u__ p____ s__ l_ v__ p___ A_______ J- v-u-r-i- r-s-r-e- u-e p-a-e s-r l- v-l p-u- A-h-n-s- ------------------------------------------------------- Je voudrais réserver une place sur le vol pour Athènes. 0
Da li je to direktan let? E----e---- -’--- un-vol -irect ? E_____ q__ c____ u_ v__ d_____ ? E-t-c- q-e c-e-t u- v-l d-r-c- ? -------------------------------- Est-ce que c’est un vol direct ? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. U-e p-a---p--s ---hub-ot-no--f----r- -’-- v-us --a-t. U__ p____ p___ d_ h_____ n__ f______ s___ v___ p_____ U-e p-a-e p-è- d- h-b-o- n-n f-m-u-, s-i- v-u- p-a-t- ----------------------------------------------------- Une place près du hublot non fumeur, s’il vous plaît. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. J- v--dr----c---ir--r-ma ----r-a-i--. J_ v_______ c________ m_ r___________ J- v-u-r-i- c-n-i-m-r m- r-s-r-a-i-n- ------------------------------------- Je voudrais confirmer ma réservation. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. Je v-udr--- --nuler----r--e-vatio-. J_ v_______ a______ m_ r___________ J- v-u-r-i- a-n-l-r m- r-s-r-a-i-n- ----------------------------------- Je voudrais annuler ma réservation. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Je --udr-is-m-d-fi-r-m- ré--r-a--on. J_ v_______ m_______ m_ r___________ J- v-u-r-i- m-d-f-e- m- r-s-r-a-i-n- ------------------------------------ Je voudrais modifier ma réservation. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Quan--p-r- l- -----ai- a-i-n -ou- -o-- ? Q____ p___ l_ p_______ a____ p___ R___ ? Q-a-d p-r- l- p-o-h-i- a-i-n p-u- R-m- ? ---------------------------------------- Quand part le prochain avion pour Rome ? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Y a-t--- enc-re-d--x-p-ace--d- l-b---? Y a_____ e_____ d___ p_____ d_ l____ ? Y a-t-i- e-c-r- d-u- p-a-e- d- l-b-e ? -------------------------------------- Y a-t-il encore deux places de libre ? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. No-- -------avo-s plus -u--ne----ce-d---ib--. N___ n___ n______ p___ q_____ p____ d_ l_____ N-n- n-u- n-a-o-s p-u- q-’-n- p-a-e d- l-b-e- --------------------------------------------- Non, nous n’avons plus qu’une place de libre. 0
Kada slijećemo? Quan--est-c--que no------er----ons ? Q____ e_____ q__ n___ a___________ ? Q-a-d e-t-c- q-e n-u- a-t-r-i-s-n- ? ------------------------------------ Quand est-ce que nous atterrissons ? 0
Kada smo tamo? Q-an------n--nou-----bas-? Q____ s__________ l_____ ? Q-a-d s-r-n---o-s l---a- ? -------------------------- Quand serons-nous là-bas ? 0
Kada vozi autobus u centar grada? Qu--- -s--c- -u--n---s-pa-t-pour le c-n-r-----l- ? Q____ e_____ q____ b__ p___ p___ l_ c___________ ? Q-a-d e-t-c- q-’-n b-s p-r- p-u- l- c-n-r---i-l- ? -------------------------------------------------- Quand est-ce qu’un bus part pour le centre-ville ? 0
Da li je to Vaš kofer? C’es----t-- --l----? C____ v____ v_____ ? C-e-t v-t-e v-l-s- ? -------------------- C’est votre valise ? 0
Da li je to Vaša tašna? C’e-t-v-tre---c-? C____ v____ s__ ? C-e-t v-t-e s-c ? ----------------- C’est votre sac ? 0
Da li je to Vaš prtljag? Ce -o-- vos-ba--ge--? C_ s___ v__ b______ ? C- s-n- v-s b-g-g-s ? --------------------- Ce sont vos bagages ? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? C-m-i-- ---bag--e- ---s--e----o--er-? C______ d_ b______ p______ e_______ ? C-m-i-n d- b-g-g-s p-i---e e-p-r-e- ? ------------------------------------- Combien de bagages puis-je emporter ? 0
Dvadeset kila. Ving- -i---. V____ k_____ V-n-t k-l-s- ------------ Vingt kilos. 0
Šta, samo dvadeset kila? Qu--, -e--e-ent v-n-t k--o--? Q____ s________ v____ k____ ? Q-o-, s-u-e-e-t v-n-t k-l-s ? ----------------------------- Quoi, seulement vingt kilos ? 0

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.