Knjiga fraza

bs Na aerodromu   »   ku Li balafirgehê

35 [trideset i pet]

Na aerodromu

Na aerodromu

35 [sî û pênc]

Li balafirgehê

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kurdski (kurmanji) Igra Više
Htio / Htjela bih rezervisati let za Atinu. E------azi---i Atina-ê -- ------kê -ezerv--b-ki-. E_ d_______ j_ A______ r_ f_______ r______ b_____ E- d-x-a-i- j- A-i-a-ê r- f-r-n-k- r-z-r-e b-k-m- ------------------------------------------------- Ez dixwazim ji Atinayê re firînekê rezerve bikim. 0
Da li je to direktan let? E- -irîne-bê-v-gu--zi--? E_ f_____ b_ v__________ E- f-r-n- b- v-g-h-z-y-? ------------------------ Ev firîne bê veguhêziye? 0
Molim mjesto do prozora, za nepušače. J---e--ma x-- re---h--î -- ber--amê,-ci-e-î ---lê --xare ---ê k---ndi-. J_ k_____ x__ r_ c_____ l_ b__ c____ c_____ k_ l_ c_____ n___ k________ J- k-r-m- x-e r- c-h-k- l- b-r c-m-, c-h-k- k- l- c-x-r- n-y- k-ş-n-i-. ----------------------------------------------------------------------- Ji kerema xwe re cihekî li ber camê, cihekî ku lê cixare nayê kişandin. 0
Htio / htjela bih potvrditi svoju rezervaciju. E- di--azi---ez-v-sy--a------i---i-în-m. E_ d_______ r__________ x__ b___________ E- d-x-a-i- r-z-v-s-o-a x-e b-p-j-r-n-m- ---------------------------------------- Ez dixwazim rezevasyona xwe bipejirînim. 0
Htio / htjela bih stornirati svoju rezervaciju. E- -ix-a------zer-asyon----e-b--al-b--i-. E_ d_______ r___________ x__ b____ b_____ E- d-x-a-i- r-z-r-a-y-n- x-e b-t-l b-k-m- ----------------------------------------- Ez dixwazim rezervasyona xwe betal bikim. 0
Htio / htjela bih promijeniti svoju rezervaciju. Ez di-wa-i---e-erva-y--a-xwe---guher--im. E_ d_______ r___________ x__ b___________ E- d-x-a-i- r-z-r-a-y-n- x-e b-g-h-r-n-m- ----------------------------------------- Ez dixwazim rezervasyona xwe biguherînim. 0
Kada polijeće sljedeći avion za Rim? Ji -----ê -e b-le---- b---en-- ---ibe? J_ R_____ r_ b_______ b_ k____ r______ J- R-m-y- r- b-l-f-r- b- k-n-î r-d-b-? -------------------------------------- Ji Romayê re balefira bê kengî radibe? 0
Jesu li slobodna još dva mjesta? Hî- j- -u ci-ên ---a he-e? H__ j_ d_ c____ v___ h____ H-n j- d- c-h-n v-l- h-n-? -------------------------- Hîn jî du cihên vala hene? 0
Ne, imamo još samo jedno mjesto slobodno. Na---en---ihe---m--yê -----maye. N__ t___ c_____ m_ y_ v___ m____ N-, t-n- c-h-k- m- y- v-l- m-y-. -------------------------------- Na, tenê cihekî me yê vala maye. 0
Kada slijećemo? Em---n-î -a--k-v--? E_ k____ d_________ E- k-n-î d-d-k-v-n- ------------------- Em kengî dadikevin? 0
Kada smo tamo? Em ke-gî-li w---i-? E_ k____ l_ w__ i__ E- k-n-î l- w-r i-? ------------------- Em kengî li wir in? 0
Kada vozi autobus u centar grada? O-obusa --v-nda ----r --ngî--ad---? O______ n______ b____ k____ r______ O-o-u-a n-v-n-a b-j-r k-n-î r-d-b-? ----------------------------------- Otobusa navenda bajêr kengî radibe? 0
Da li je to Vaš kofer? Ev--a-îzê w--y-? E_ v_____ w_ y__ E- v-l-z- w- y-? ---------------- Ev valîzê we ye? 0
Da li je to Vaša tašna? Ev-ç-n-e-y-------? E_ ç____ y_ w_ y__ E- ç-n-e y- w- y-? ------------------ Ev çente yê we ye? 0
Da li je to Vaš prtljag? Ev---g--a-w- --? E_ b_____ w_ y__ E- b-g-j- w- y-? ---------------- Ev bagaja we ye? 0
Koliko prtljaga mogu ponijeti? Ez--ik-rim --------g----i -e- -w--w-r---im. E_ d______ ç____ b____ l_ g__ x__ w________ E- d-k-r-m ç-q-s b-g-j l- g-l x-e w-r-i-i-. ------------------------------------------- Ez dikarim çiqas bagaj li gel xwe wergirim. 0
Dvadeset kila. 20--îlo. 2_ k____ 2- k-l-. -------- 20 kîlo. 0
Šta, samo dvadeset kila? Çi--tenê--î-----l-? Ç__ t___ b___ k____ Ç-, t-n- b-s- k-l-? ------------------- Çi, tenê bîst kîlo? 0

Učenje mijenja mozak

Ko se puno bavi sportom, oblikuje svoje tijelo. Očito je moguće trenirati i svoj mozak. To znači da onom koo želi dobro da nauči jezike nije za to dovoljan samo talent. Također je važno redovno vježbati. Jer vježbanje pozitivno utječe na strukturu mozga. Naravno da je poseban talent za jezike obično urođen. Međutim, intenzivan trening može promijeniti određene moždane strukture. Povećava se volumen centra za govor. Takođe se mijenjaju moždane stanice ljudi koji puno vježbaju. Dugo se vjerovalo da je mozak nepromjenjiv. Vjerovalo se: Ono što ne naučimo kao djeca više nikad nećemo moći naučiti. Međutim, istraživači mozga su došli do sasvim drugačijeg rezultata. Pokazali su da naš mozak ostaje podložan promjeni cijeli život. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Stoga se može izgrađivati do duboke starosti. Svaki unos se u mozgu obrađuje. Kad je mozak uvježban, puno bolje obrađuje unose. To znači da radi brže i učinkovitije. Taj princip vrijedi jednako za mlade i za stare ljude. Međutim, nije nužno obavezno učiti kako bi se istrenirao mozak. Čitanje je takođe jedna dobra vježba. Zahtjevna literatura posebno potiče naš centar za govor. To znači da se naš vokabular povećava. Štaviše, poboljšava nam se osjećaj za jezik. Zanimljivo je da jezik ne obrađuje samo centar za govor. Područje koje kontrolira motoriku takođe obrađuje nove sadržaje. Stoga je važno stimulirati cijeli mozak što je više moguće. Dakle: Pokrenite svoje tijelo I svoj mozak!
Da li ste to znali?
Portugalski spada u romanske jezike. U uskom je srodstvu sa španskim i s katalonskim. Razvio se iz vulgarnog latinskog rimskih vojnika. Za oko 10 miliona ljudi je evropski portugalski maternji jezik. On je takođe jedan od najvažnijih svjetskih jezika… To je povezano s prošlošću Portugala kao kolonijalne sile. U 15. i 16. vijeku je nacija moreplovaca donijela svoj jezik na druge kontinente. U dijelovima Afrike i Azije se i danas govori portugalski. Zemlje u kojima se govori ovaj jezik orijentiraju se jezički uglavnom na evropski uzor. U Brazilu je to drukčije. Jezik koji se tamo govori ima nekoliko posebnosti i smatra se posebnim varijetetom. Ipak se Portugalci u pravilu mogu dobro sporazumijevati s Brazilcima. Ukupno više od 240 miliona ljudi na svijetu govori portugalski. Osim toga ima oko 20 kreolskih jezika koji se baziraju na portugalskom. Portugalski danas spada u svjetske jezike.