Knjiga fraza

bs Na putu   »   hy Ճանապարհ

37 [trideset i sedam]

Na putu

Na putu

37 [երեսունյոթ]

37 [yeresunyot’]

Ճանապարհ

Chanaparh

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski armenski Igra Više
On se vozi motorom. Նա-մ--ոցի-- է քշո--: Ն_ մ_______ է ք_____ Ն- մ-տ-ց-կ- է ք-ո-մ- -------------------- Նա մոտոցիկլ է քշում: 0
Ch-na--rh C________ C-a-a-a-h --------- Chanaparh
On se vozi biciklom. Նա հե----վ է քշ--մ: Ն_ հ______ է ք_____ Ն- հ-ծ-ն-վ է ք-ո-մ- ------------------- Նա հեծանիվ է քշում: 0
C------rh C________ C-a-a-a-h --------- Chanaparh
On ide pješice. Ն----քո- է--ն--մ: Ն_ ո____ է գ_____ Ն- ո-ք-վ է գ-ո-մ- ----------------- Նա ոտքով է գնում: 0
Na--o--ts’--- - k’---m N_ m_________ e k_____ N- m-t-t-’-k- e k-s-u- ---------------------- Na motots’ikl e k’shum
On se vozi brodom. Նա--ա-ո- է գնո-մ: Ն_ ն____ է գ_____ Ն- ն-վ-վ է գ-ո-մ- ----------------- Նա նավով է գնում: 0
Na mo-ots-ikl - -’sh-m N_ m_________ e k_____ N- m-t-t-’-k- e k-s-u- ---------------------- Na motots’ikl e k’shum
On se vozi čamcem. Նա-ն--ակո----գն---: Ն_ ն______ է գ_____ Ն- ն-վ-կ-վ է գ-ո-մ- ------------------- Նա նավակով է գնում: 0
Na-mo-------l - k’---m N_ m_________ e k_____ N- m-t-t-’-k- e k-s-u- ---------------------- Na motots’ikl e k’shum
On pliva. Ն-----ու---: Ն_ լ_____ է_ Ն- լ-ղ-ւ- է- ------------ Նա լողում է: 0
Na---tsa--v e----h-m N_ h_______ e k_____ N- h-t-a-i- e k-s-u- -------------------- Na hetsaniv e k’shum
Da li je ovdje opasno? Վտան----՞--- ---տե-: Վ_________ է ա______ Վ-ա-գ-վ-՞- է ա-ս-ե-: -------------------- Վտանգավո՞ր է այստեղ: 0
Na--e-s---v-e----h-m N_ h_______ e k_____ N- h-t-a-i- e k-s-u- -------------------- Na hetsaniv e k’shum
Da li je opasnosam autostopirati? Վտա--ավո՞ր-է--յս-ե---ե-են- կան--եց---: Վ_________ է ա_____ մ_____ կ__________ Վ-ա-գ-վ-՞- է ա-ս-ե- մ-ք-ն- կ-ն-ն-ց-ե-: -------------------------------------- Վտանգավո՞ր է այստեղ մեքենա կանգնեցնել: 0
N- hetsani--e k-shum N_ h_______ e k_____ N- h-t-a-i- e k-s-u- -------------------- Na hetsaniv e k’shum
Da li je opasno šetati noću? Վ--ն-ա-ո՞ր է--յստ-ղ -իշ-րո-----ս-ել: Վ_________ է ա_____ գ______ զ_______ Վ-ա-գ-վ-՞- է ա-ս-ե- գ-շ-ր-վ զ-ո-ն-լ- ------------------------------------ Վտանգավո՞ր է այստեղ գիշերով զբոսնել: 0
Na--ot-’-v e----m N_ v______ e g___ N- v-t-’-v e g-u- ----------------- Na votk’ov e gnum
Pogriješili smo put. Մենք-սխ-լ--նք--կ-լ: Մ___ ս___ ե__ ե____ Մ-ն- ս-ա- ե-ք ե-ե-: ------------------- Մենք սխալ ենք եկել: 0
N--v-----v e---um N_ v______ e g___ N- v-t-’-v e g-u- ----------------- Na votk’ov e gnum
Na pogrešnom smo putu. Մ-նք սխ-- --նա---հ----ա --ք: Մ___ ս___ ճ________ վ__ ե___ Մ-ն- ս-ա- ճ-ն-պ-ր-ի վ-ա ե-ք- ---------------------------- Մենք սխալ ճանապարհի վրա ենք: 0
N- vot-’ov-e gn-m N_ v______ e g___ N- v-t-’-v e g-u- ----------------- Na votk’ov e gnum
Moramo se vratiti. Մ-նք --տ- - հետ-դ-ռ----: Մ___ պ___ է հ__ դ_______ Մ-ն- պ-տ- է հ-տ դ-ռ-ա-ք- ------------------------ Մենք պետք է հետ դառնանք: 0
N- -av-v------m N_ n____ e g___ N- n-v-v e g-u- --------------- Na navov e gnum
Gdje se ovdje može parkirati? Որտե՞---ա--ղ-ե----ե---ա- -յս-----ա-գ-ե---լ: Ո_____ կ____ ե__ մ______ ա_____ կ__________ Ո-տ-՞- կ-ր-ղ ե-ք մ-ք-ն-ն ա-ս-ե- կ-ն-ն-ց-ե-: ------------------------------------------- Որտե՞ղ կարող ենք մեքենան այստեղ կանգնեցնել: 0
Na -a----e ---m N_ n____ e g___ N- n-v-v e g-u- --------------- Na navov e gnum
Ima li ovdje parkiralište? Ա-ստե--մ---նայի կ-յա---ե-ի ---: Ա_____ մ_______ կ_________ կ___ Ա-ս-ե- մ-ք-ն-յ- կ-յ-ն-տ-ղ- կ-՞- ------------------------------- Այստեղ մեքենայի կայանատեղի կա՞: 0
Na ---ov-e--n-m N_ n____ e g___ N- n-v-v e g-u- --------------- Na navov e gnum
Koliko dugo se ovdje može parkirati? Ի---ա՞- ժ------ով-կ--ելի----յստ-ղ մեք-----կա--ն----լ: Ի______ ժ________ կ_____ է ա_____ մ______ կ__________ Ի-չ-ա-ն ժ-մ-ն-կ-վ կ-ր-լ- է ա-ս-ե- մ-ք-ն-ն կ-ն-ն-ց-ե-: ----------------------------------------------------- Ինչքա՞ն ժամանակով կարելի է այստեղ մեքենան կանգնեցնել: 0
Na ---ak-v-- gn-m N_ n______ e g___ N- n-v-k-v e g-u- ----------------- Na navakov e gnum
Da li skijate? Դ--ո-կ -շ-ւ-մ ե-: Դ_____ ք_____ ե__ Դ-հ-ւ- ք-ո-՞- ե-: ----------------- Դահուկ քշու՞մ եք: 0
N--na-ako- - gn-m N_ n______ e g___ N- n-v-k-v e g-u- ----------------- Na navakov e gnum
Vozite li se sa skijaškim liftom gore? Դ-հո-կա-ի- վեր-լ-կով ե-ք-գ-ո----եպի-վե--: Դ_________ վ________ ե__ գ____ դ___ վ____ Դ-հ-ւ-ա-ի- վ-ր-լ-կ-վ ե-ք գ-ո-մ դ-պ- վ-ր-: ----------------------------------------- Դահուկային վերելակով ե՞ք գնում դեպի վերև: 0
N- -avak---e-g--m N_ n______ e g___ N- n-v-k-v e g-u- ----------------- Na navakov e gnum
Mogu li se ovdje iznajmiti skije? Կ-րելի՞ է-ա--------հ-----ր-վարձ--: Կ______ է ա_____ դ________ վ______ Կ-ր-լ-՞ է ա-ս-ե- դ-հ-ւ-ն-ր վ-ր-ե-: ---------------------------------- Կարելի՞ է այստեղ դահուկներ վարձել: 0
N- l-g--m-e N_ l_____ e N- l-g-u- e ----------- Na loghum e

Monolozi

Ljudima je većinom čudno kad neto priča sam sa sobom. A opet svi ljudi redovno vode monologe. Psiholozi procjenjuju da ih vodi više od 95% odraslih ljudi. Djeca uvijek za vrijeme igre pričaju sama sa sobom. Dakle, potpuno je normalno voditi monologe. To je samo jedan poseban oblik komunikacije. Takođe, ima puno prednosti da tu i tamo popričate sami sa sobom! Jer kroz razgovor organiziramo svoje misli. Monolozi su trenuci u kojima unutarnji glas dolazi na površinu. Moglo bi se reći da se radi o glasnom razmišljanju. Ljudi koji su rastreseni vrlo često vode monologe. Kod njih je određeni dio mozga manje aktivan. Stoga su slabije organizirani. Monolozima tada sami sebi pomažu da budu što organiziraniji. Monolozi nam takođe mogu pomoći donositi odluke. Takođe su jako dobro sredstvo za oslobađanje od stresa. Monolozi potiču koncentraciju i produktivnost. Jer treba više vremena da se nešto kaže naglas nego da se o tome samo misli. Prilikom pričanja svjesniji smo svojih misli. Lakše rješavamo teške ispite ako pritom pričamo sa sobom. To su pokazali različiti eksperimenti. Monolozima se također možemo ohrabriti. Mnogi sportisti često vode monologe kako bi se motivirali. Nažalost, većinom pričamo sami sa sobom u negativnim situacijama. Stoga bismo trebali uvijek biti pozitivni. Takođe moramo često ponavljati ono što želimo. Tako putem razgovora možemo pozitivno utjecati na svoje postupke. Međutim, to funkcionira jedino ako ostanemo realni!
Da li ste to znali?
Rumunski spada u istočnoromanske jezike. To je maternji jezik oko 28 miliona ljudi. Oni uglavnom žive u Rumuniji i Moldaviji. Rumunski je takođe službeni jezik Republike Moldavije. I u Srbiji i Ukrajini ima većih zajednica koje govore rumunski. Rumunski je nastao iz latinskog. Rimljani su prije u regionu oko Dunava imali dvije provincije. Italijanski je najsrodniji rumunskom. Rumuni zato mogu u većini slučajeva dobro razumjeti Italijane. Dok obratno to nije uvijek slučaj. Razlog je što rumunski ima puno slavenskih riječi. I na glasovni sistem rumunskog su utjecali susjedni slavenski jezici. U rumunskoj abecedi zato ima nekoliko posebnih znakova. Rumunski se piše kako se izgovara. I još uvijek ima puno sličnosti sa starim latinskim strukturama… Ali upravo to čini otkrivanje ovog jezika tako uzbudljiv!