Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   am ሥራዎችን መሮጥ

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [ሃምሳ አንድ]

51 [ሃምሳ አንድ]

ሥራዎችን መሮጥ

āch’ach’iri yesira kiniwunochi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Hoću u biblioteku. ቤ----ሃፍት-መሄ- --ለጋ--። ቤ_______ መ__ እ______ ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። -------------------- ቤተ-መፅሃፍት መሄድ እፈለጋለው። 0
ā--’--h’---------a k-niwu-o-hi ā__________ y_____ k__________ ā-h-a-h-i-i y-s-r- k-n-w-n-c-i ------------------------------ āch’ach’iri yesira kiniwunochi
Hoću u knjižaru. መፅ-ፍ- መ-ብር-መሄድ-እፈ-ጋለ-። መ____ መ___ መ__ እ______ መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ---------------------- መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
ā-----h-iri-yes-ra-kin--unochi ā__________ y_____ k__________ ā-h-a-h-i-i y-s-r- k-n-w-n-c-i ------------------------------ āch’ach’iri yesira kiniwunochi
Hoću do kioska. ጋ-- መሸጫ--ሄ- -ፈለ-ለ-። ጋ__ መ__ መ__ እ______ ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------- ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
bēte-------i--fiti --hē-i --el--a-ewi. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću da iznajmim knjigu. መፅሐ--መበደ- --ለጋ-ው። መ___ መ___ እ______ መ-ሐ- መ-ደ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መበደር እፈለጋለው። 0
bēt------s’-h-fit- m--ē-- ife-eg-lew-. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim knjigu. መ-ሐ--መ--- እ-ለጋ--። መ___ መ___ እ______ መ-ሐ- መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መግዛት እፈለጋለው። 0
b-t--m-t͟s’-hafi-i--e---i-ifeleg-l-wi. b________________ m_____ i___________ b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim novine. ጋ-ጣ --ዛ- እ--ጋ-ው። ጋ__ መ___ እ______ ጋ-ጣ መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ---------------- ጋዜጣ መግዛት እፈለጋለው። 0
m---s------iti--e--biri--e-ēdi-i-el-g-le--. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. መፅሐፍ ለመበ---ወ--ቤተ---ሐ----ሄድ እ-ል-ለው። መ___ ለ____ ወ_ ቤ_______ መ__ እ______ መ-ሐ- ለ-በ-ር ወ- ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------------------- መፅሐፍ ለመበደር ወደ ቤተ-መፅሐፍት መሄድ እፈልጋለው። 0
me---’-ḥāfiti --d----- m---d- if--ega-e--. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. መ-ሐፍ-ለ---ት--ደ መ--ፍ--መደብ- -ሄድ እ---ለ-። መ___ ለ____ ወ_ መ____ መ___ መ__ እ______ መ-ሐ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------------------------ መፅሐፍ ለመግዛት ወደ መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
m-t͟s-i-̣āfi---med------me-ē-i--fel--ale-i. m___________ m_______ m_____ i___________ m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do kioska da kupim novine. ጋ---ለመ-ዛ----- መ-ጫ-መ-ድ እፈለ--ው። ጋ__ ለ____ ጋ__ መ__ መ__ እ______ ጋ-ጣ ለ-ግ-ት ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ----------------------------- ጋዜጣ ለመግዛት ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
g-zē-----e-h----- --h-di-ife-e-a----. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do optičara. ወ- -ነ----ት መ----ፈልጋለው። ወ_ መ___ ቤ_ መ__ እ______ ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
g-z--’a me-h----a---hē-i i----gal-w-. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do supermarketa. ወደ-ገ-ያ-(ሱፐር -ርኬ-) --ድ-እ-ል--ው። ወ_ ገ__ (___ ማ____ መ__ እ______ ወ- ገ-ያ (-ፐ- ማ-ኬ-) መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------- ወደ ገበያ (ሱፐር ማርኬት) መሄድ እፈልጋለው። 0
g-zē-’--m--h---’a m--ē-i if---g--ew-. g______ m________ m_____ i___________ g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do pekara. ወ--ዳ- -ት -ሄ- እ---ለ-። ወ_ ዳ_ ቤ_ መ__ እ______ ወ- ዳ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------- ወደ ዳቦ ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
met-s’----f- me-e--ri i---------i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim naočale. መ-ፅ- መ-ዛ--እ-ል-ለው። መ___ መ___ እ______ መ-ፅ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ----------------- መነፅር መግዛት እፈልጋለው። 0
met͟s’----fi m-be-er--ifel--a-e-i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim voće i povrće. አ--ልትና -ራ-ሬ --ዛት-እ----ው። አ_____ ፍ___ መ___ እ______ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ------------------------ አትክልትና ፍራፍሬ መግዛት እፈልጋለው። 0
m-t-s’iḥ--i----eder--i-el-g---wi. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. ዳቦ -ግ-- እፈ----። ዳ_ መ___ እ______ ዳ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። --------------- ዳቦ መግዛት እፈልጋለው። 0
met--’iḥ-fi -eg-za-i---e-e--l-w-. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Ja hoću do optičara da kupim naočale. መ--- ለምግ----ደ መ-----ት ------ልጋለው። መ___ ለ____ ወ_ መ___ ቤ_ መ__ እ______ መ-ፅ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። --------------------------------- መነፅር ለምግዛት ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
m---s----ā--------ati i--lega-e-i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. አ--ል-- ---- ለመ-ዛ---- -------- --- ---ጋለው። አ_____ ፍ___ ለ____ ወ_ ሱ__ ማ___ መ__ እ______ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- ለ-ግ-ት ወ- ሱ-ር ማ-ኬ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------------------- አትክልትና ፍራፍሬ ለመግዛት ወደ ሱፐር ማርኬት መሄድ እፈልጋለው። 0
m-t͟---ḥā-i me-i--ti-if-legal--i. m_________ m_______ i___________ m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. ዳቦ ለ---- -- ---መ-ገሪ- መሄድ-እፈል---። ዳ_ ለ____ ወ_ ዳ_ መ____ መ__ እ______ ዳ- ለ-ግ-ት ወ- ዳ- መ-ገ-ያ መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------------------- ዳቦ ለምግዛት ወደ ዳቦ መጋገሪያ መሄድ እፈልጋለው። 0
g-z-t-- ---i---i if--e-al-wi. g______ m_______ i___________ g-z-t-a m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ----------------------------- gazēt’a megizati ifelegalewi.

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!