Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   hr Sređivanje potrepština

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [pedeset i jedan]

Sređivanje potrepština

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski hrvatski Igra Više
Hoću u biblioteku. Hoć- u k----n---. H___ u k_________ H-ć- u k-j-ž-i-u- ----------------- Hoću u knjižnicu. 0
Hoću u knjižaru. H--- - -nj-ž-r-. H___ u k________ H-ć- u k-j-ž-r-. ---------------- Hoću u knjižaru. 0
Hoću do kioska. H--u-do kios-a. H___ d_ k______ H-ć- d- k-o-k-. --------------- Hoću do kioska. 0
Ja hoću da iznajmim knjigu. Ho-u ------t- k-j-gu. H___ p_______ k______ H-ć- p-s-d-t- k-j-g-. --------------------- Hoću posuditi knjigu. 0
Ja hoću da kupim knjigu. H-ću-k-pi-- kn----. H___ k_____ k______ H-ć- k-p-t- k-j-g-. ------------------- Hoću kupiti knjigu. 0
Ja hoću da kupim novine. Hoću---piti nov-ne. H___ k_____ n______ H-ć- k-p-t- n-v-n-. ------------------- Hoću kupiti novine. 0
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. H-ću-u kn--žn-cu--a-po-udim-k--i--. H___ u k________ d_ p______ k______ H-ć- u k-j-ž-i-u d- p-s-d-m k-j-g-. ----------------------------------- Hoću u knjižnicu da posudim knjigu. 0
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. H-ć- --k---ž----d- ku-im knji--. H___ u k_______ d_ k____ k______ H-ć- u k-j-ž-r- d- k-p-m k-j-g-. -------------------------------- Hoću u knjižaru da kupim knjigu. 0
Ja hoću do kioska da kupim novine. H-ću-ić---o kio--- ---kup-- -o-i-e. H___ i__ d_ k_____ d_ k____ n______ H-ć- i-i d- k-o-k- d- k-p-m n-v-n-. ----------------------------------- Hoću ići do kioska da kupim novine. 0
Ja hoću do optičara. Ho-u k-d optič-ra. H___ k__ o________ H-ć- k-d o-t-č-r-. ------------------ Hoću kod optičara. 0
Ja hoću do supermarketa. H--u u--up-r---k-t. H___ u s___________ H-ć- u s-p-r-a-k-t- ------------------- Hoću u supermarket. 0
Ja hoću do pekara. H--- k-- p-ka-a. H___ k__ p______ H-ć- k-d p-k-r-. ---------------- Hoću kod pekara. 0
Ja hoću da kupim naočale. H-ć----p-ti --oča-e. H___ k_____ n_______ H-ć- k-p-t- n-o-a-e- -------------------- Hoću kupiti naočale. 0
Ja hoću da kupim voće i povrće. Hoć---up--i voć-----ovr--. H___ k_____ v___ i p______ H-ć- k-p-t- v-ć- i p-v-ć-. -------------------------- Hoću kupiti voće i povrće. 0
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. H-----u---i-ž-m-j- i-kr-h. H___ k_____ ž_____ i k____ H-ć- k-p-t- ž-m-j- i k-u-. -------------------------- Hoću kupiti žemlje i kruh. 0
Ja hoću do optičara da kupim naočale. Hoću do------a-- -a -u-i-----č---. H___ d_ o_______ d_ k____ n_______ H-ć- d- o-t-č-r- d- k-p-m n-o-a-e- ---------------------------------- Hoću do optičara da kupim naočale. 0
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. Hoću d--s-pe-ma---ta -a -up-m--oće----ovrće. H___ d_ s___________ d_ k____ v___ i p______ H-ć- d- s-p-r-a-k-t- d- k-p-m v-ć- i p-v-ć-. -------------------------------------------- Hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. 0
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. H--u-d- p-k-ra-da k---m -eml---i-kr--. H___ d_ p_____ d_ k____ ž_____ i k____ H-ć- d- p-k-r- d- k-p-m ž-m-j- i k-u-. -------------------------------------- Hoću do pekara da kupim žemlje i kruh. 0

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!