Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   et Kaubamajas

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [viiskümmend kaks]

Kaubamajas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski estonski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Lä--e -a----a-ja? L____ k__________ L-h-e k-u-a-a-j-? ----------------- Lähme kaubamajja? 0
Ja moram obaviti kupovinu. M- pe-n s-s-eoste teg-m-. M_ p___ s________ t______ M- p-a- s-s-e-s-e t-g-m-. ------------------------- Ma pean sisseoste tegema. 0
Hoću puno toga da kupim. Ma t--a- p-------s-e-s-e t--a. M_ t____ p____ s________ t____ M- t-h-n p-l-u s-s-e-s-e t-h-. ------------------------------ Ma tahan palju sisseoste teha. 0
Gdje su uredski artikli? Kus--n bü-----uba-? K__ o_ b___________ K-s o- b-r-o-a-b-d- ------------------- Kus on bürookaubad? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Mul----va-- ümbri-k- -a k-r-ap--e-it. M__ o_ v___ ü_______ j_ k____________ M-l o- v-j- ü-b-i-k- j- k-r-a-a-e-i-. ------------------------------------- Mul on vaja ümbrikke ja kirjapaberit. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. M----- -aja tind-----a------------ke---d. M__ o_ v___ t______________ j_ m_________ M-l o- v-j- t-n-i-l-i-t-e-d j- m-r-e-e-d- ----------------------------------------- Mul on vaja tindipliiatseid ja markereid. 0
Gdje je namještaj? Kus-o- m-ö-el? K__ o_ m______ K-s o- m-ö-e-? -------------- Kus on mööbel? 0
Trebam ormar i komodu. M-l -n vaj- --p-i----k------t. M__ o_ v___ k____ j_ k________ M-l o- v-j- k-p-i j- k-m-u-i-. ------------------------------ Mul on vaja kappi ja kummutit. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Mul--- vaj- --rj-tu--a--a-j------at----uli-. M__ o_ v___ k____________ j_ r______________ M-l o- v-j- k-r-u-u-l-u-a j- r-a-a-u-i-u-i-. -------------------------------------------- Mul on vaja kirjutuslauda ja raamaturiiulit. 0
Gdje su igračke? K-s on------as-a-? K__ o_ m__________ K-s o- m-n-u-s-a-? ------------------ Kus on mänguasjad? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Mul -n-v-ja-nuk-- ja-k-isu-aru. M__ o_ v___ n____ j_ k_________ M-l o- v-j- n-k-u j- k-i-u-a-u- ------------------------------- Mul on vaja nukku ja kaisukaru. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. Mul-on --ja--------li--a m---mä-g-. M__ o_ v___ j________ j_ m_________ M-l o- v-j- j-l-p-l-i j- m-l-m-n-u- ----------------------------------- Mul on vaja jalgpalli ja malemängu. 0
Gdje je alat? K----n -ö--iis-ad? K__ o_ t__________ K-s o- t-ö-i-s-a-? ------------------ Kus on tööriistad? 0
Trebam čekić i kliješta. Mul-o- v----ha-m-i-----saa--. M__ o_ v___ h______ j_ s_____ M-l o- v-j- h-a-r-t j- s-a-i- ----------------------------- Mul on vaja haamrit ja saagi. 0
Trebam bušilicu i odvijač. Mu---n --ja--uur- j--kru------a-at. M__ o_ v___ p____ j_ k_____________ M-l o- v-j- p-u-i j- k-u-i-e-r-j-t- ----------------------------------- Mul on vaja puuri ja kruvikeerajat. 0
Gdje je nakit? Kus o- eh---? K__ o_ e_____ K-s o- e-t-d- ------------- Kus on ehted? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. Mu--o----ja ketti j---ä--õ--. M__ o_ v___ k____ j_ k_______ M-l o- v-j- k-t-i j- k-e-õ-u- ----------------------------- Mul on vaja ketti ja käevõru. 0
Trebam prsten i naušnice. M-l on----a ---must -a---r-arõ-gaid. M__ o_ v___ s______ j_ k____________ M-l o- v-j- s-r-u-t j- k-r-a-õ-g-i-. ------------------------------------ Mul on vaja sõrmust ja kõrvarõngaid. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!