Knjiga fraza

bs U robnoj kući   »   fi Tavaratalossa

52 [pedeset i dva]

U robnoj kući

U robnoj kući

52 [viisikymmentäkaksi]

Tavaratalossa

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski finski Igra Više
Hoćemo li ići u jednu robnu kuću? Men-ää-k---a-ar-t--o-n? M________ t____________ M-n-ä-n-ö t-v-r-t-l-o-? ----------------------- Mennäänkö tavarataloon? 0
Ja moram obaviti kupovinu. Minu---ä-tyy --------t-k--a. M____ t_____ t____ o________ M-n-n t-y-y- t-h-ä o-t-k-i-. ---------------------------- Minun täytyy tehdä ostoksia. 0
Hoću puno toga da kupim. H--uan---t-a-p--j--. H_____ o____ p______ H-l-a- o-t-a p-l-o-. -------------------- Haluan ostaa paljon. 0
Gdje su uredski artikli? M--sä---a--t-i-is---ar-ikk-e-? M____ o___ t__________________ M-s-ä o-a- t-i-i-t-t-r-i-k-e-? ------------------------------ Missä ovat toimistotarvikkeet? 0
Trebam koverte i papir za pisma. Tar---s-----rje-u---a-j---i---pa--ri-. T________ k__________ j_ k____________ T-r-i-s-n k-r-e-u-r-a j- k-r-e-a-e-i-. -------------------------------------- Tarvitsen kirjekuoria ja kirjepaperia. 0
Trebam hemijske olovke i flomastere. T---itsen--u--a--rkik-----ja---sseja. T________ k______________ j_ t_______ T-r-i-s-n k-u-a-ä-k-k-n-ä j- t-s-e-a- ------------------------------------- Tarvitsen kuulakärkikyniä ja tusseja. 0
Gdje je namještaj? Mi--ä h--n--alu- -va-? M____ h_________ o____ M-s-ä h-o-e-a-u- o-a-? ---------------------- Missä huonekalut ovat? 0
Trebam ormar i komodu. Tarvi--e---a-p-n -a -aa-ikost-n. T________ k_____ j_ l___________ T-r-i-s-n k-a-i- j- l-a-i-o-t-n- -------------------------------- Tarvitsen kaapin ja laatikoston. 0
Trebam jedan pisaći sto i regal. Tar--t--n k--j--t----y-ä- j- h--l--. T________ k______________ j_ h______ T-r-i-s-n k-r-o-t-s-ö-d-n j- h-l-y-. ------------------------------------ Tarvitsen kirjoituspöydän ja hyllyn. 0
Gdje su igračke? Mi-sä---lut o--t? M____ l____ o____ M-s-ä l-l-t o-a-? ----------------- Missä lelut ovat? 0
Trebam jednu lutku i medvjedića. Ta--itse- --k-n--a-nal--n. T________ n____ j_ n______ T-r-i-s-n n-k-n j- n-l-e-. -------------------------- Tarvitsen nuken ja nallen. 0
Trebam fudbalsku loptu i šah. T-rv-t--n -a---pall-n-j- ša-k--e--n. T________ j__________ j_ š__________ T-r-i-s-n j-l-a-a-l-n j- š-k-i-e-i-. ------------------------------------ Tarvitsen jalkapallon ja šakkipelin. 0
Gdje je alat? M-ss-----ka-u---v-t? M____ t_______ o____ M-s-ä t-ö-a-u- o-a-? -------------------- Missä työkalut ovat? 0
Trebam čekić i kliješta. T--vi-s-n vasar-n--- -ih-it. T________ v______ j_ p______ T-r-i-s-n v-s-r-n j- p-h-i-. ---------------------------- Tarvitsen vasaran ja pihdit. 0
Trebam bušilicu i odvijač. T-rv-tse---o--n------u-i--isse---. T________ p____ j_ r______________ T-r-i-s-n p-r-n j- r-u-i-e-s-e-i-. ---------------------------------- Tarvitsen poran ja ruuvimeisselin. 0
Gdje je nakit? Mis-ä-k-----o--t? M____ k____ o____ M-s-ä k-r-t o-a-? ----------------- Missä korut ovat? 0
Trebam ogrlicu i narukvicu. T-rv-t--- k-u--ket-un ---ran---orun. T________ k__________ j_ r__________ T-r-i-s-n k-u-a-e-j-n j- r-n-e-o-u-. ------------------------------------ Tarvitsen kaulaketjun ja rannekorun. 0
Trebam prsten i naušnice. T-r--t-e- so-muk-----a --r-a-----. T________ s________ j_ k__________ T-r-i-s-n s-r-u-s-n j- k-r-a-o-u-. ---------------------------------- Tarvitsen sormuksen ja korvakorut. 0

Žene su nadarenije za jezike od muškaraca!

Žene su jednako inteligentne kao muškarci. U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije. Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju. Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju. Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke. Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje. Pa bolje usvajaju jezike. Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici. Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije. Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate. Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu. Muški i ženski mozak su drugačije organizirani. Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga. To područje kontrolira jezičke procese. Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika. Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije. Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji. Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik. Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju. Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome. Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga. Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona. Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj. Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita. Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka. Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak. S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta. U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike. To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi. Nije u srodstvu s kineskim. Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla. Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine. U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog. Vijetnamski je tonski jezik. To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju. Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti. U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova. Jezik danas koristi latinična slova. Prije su se koristili kineski pisani znakovi. Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju. Jezik je još uvijek nedovoljno istražen… Otkrijte ga, zaista se isplati!