Ка---- -ебе---?
К___ е м_______
К-д- е м-б-л-т-
---------------
Каде е мебелот? 0 Ј-s------ da------oo---.Ј__ m____ d_ p__________Ј-s m-r-m d- p-z-r-o-a-.------------------------Јas moram da pazaroovam.
М- -ре-а --е- -к-ф----дна-к-м--а.
М_ т____ е___ ш___ и е___ к______
М- т-е-а е-е- ш-а- и е-н- к-м-д-.
---------------------------------
Ми треба еден шкаф и една комода. 0 Јa---o-am ---p---roo-am.Ј__ m____ d_ p__________Ј-s m-r-m d- p-z-r-o-a-.------------------------Јas moram da pazaroovam.
Ми тр-б- ---а--а-о--- -а-- - ---н р-г--.
М_ т____ е___ р______ м___ и е___ р_____
М- т-е-а е-н- р-б-т-а м-с- и е-е- р-г-л-
----------------------------------------
Ми треба една работна маса и еден регал. 0 S-------og-oo ---n---opam.S____ m______ d_ n________S-k-m m-o-u-o d- n-k-o-a-.--------------------------Sakam mnoguoo da nakoopam.
Ми---еба -дна-к--л- и--дно-п-и-а-о--ече.
М_ т____ е___ к____ и е___ п______ м____
М- т-е-а е-н- к-к-а и е-н- п-и-а-о м-ч-.
----------------------------------------
Ми треба една кукла и едно плишано мече. 0 S-kam-mn-g-o--------o-pa-.S____ m______ d_ n________S-k-m m-o-u-o d- n-k-o-a-.--------------------------Sakam mnoguoo da nakoopam.
Ми -реба еден ---ан-и едн--к-ешта.
М_ т____ е___ ч____ и е___ к______
М- т-е-а е-е- ч-к-н и е-н- к-е-т-.
----------------------------------
Ми треба еден чекан и една клешта. 0 K--ye-s-e-ka-tzyel----k-ty--matye-i---i?K____ s__ k________________ m___________K-d-e s-e k-n-z-e-a-i-k-t-e m-t-e-i-a-i-----------------------------------------Kadye sye kantzyelariskitye matyeriјali?
М--тре-----н- --пч------ еден ---афци-ер.
М_ т____ е___ д_______ и е___ ш__________
М- т-е-а е-н- д-п-а-к- и е-е- ш-р-ф-и-е-.
-----------------------------------------
Ми треба една дупчалка и еден штрафцигер. 0 M- tr---aa- -li--vi-i--------- za-p----.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
К-д--е н----о-?
К___ е н_______
К-д- е н-к-т-т-
---------------
Каде е накитот? 0 M--tr--b-a- pli-ov--- kha----a-za ----a.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
М- -р--а--дно--ан-е-- ---а-н-р--ви--.
М_ т____ е___ л____ и е___ н_________
М- т-е-а е-н- л-н-е и е-н- н-р-к-и-а-
-------------------------------------
Ми треба едно ланче и една нараквица. 0 M---rye--at--likov--- kha---јa--a-p-s-a.M_ t_______ p______ i k_______ z_ p_____M- t-y-b-a- p-i-o-i i k-a-t-ј- z- p-s-a-----------------------------------------Mi tryebaat plikovi i khartiјa za pisma.
Ми--р-б- е--н---сте--и -б-т--.
М_ т____ е___ п_____ и о______
М- т-е-а е-е- п-с-е- и о-е-к-.
------------------------------
Ми треба еден прстен и обетки. 0 Mi try----t p-en--l--------y-r-.M_ t_______ p_______ i m________M- t-y-b-a- p-e-k-l- i m-r-y-r-.--------------------------------Mi tryebaat pyenkala i markyeri.
Žene su jednako inteligentne kao muškarci.
U prosjeku i jedni i drugi imaju isti koeficijent inteligencije.
Međutim, sposobnosti spolova se razlikuju.
Muškarci, na primjer, bolje trodimenzionalno razmišljaju.
Takođe bolje rješavaju matematičke zadatke.
Žene, s druge strane, imaju bolje pamćenje.
Pa bolje usvajaju jezike.
Žene prave manje grešaka u pravopisu i gramatici.
Takođe imaju veći vokabular i čitaju tečnije.
Stoga u jezičkim testovima većinom postižu bolje rezultate.
Razlog isticanja žena u jezicima leži u mozgu.
Muški i ženski mozak su drugačije organizirani.
Za jezike je odgovorna lijeva polovina mozga.
To područje kontrolira jezičke procese.
Usto žene koriste obje polovine pri obradi jezika.
Njihove dvije polovine mozga takođe bolje razmjenjuju informacije.
Dakle, ženski mozak je kod jezičke obrade aktivniji.
Na taj su način žene u mogućnosti da učinkovitije obrađuju jezik.
Još nije poznato zašto se ta dva mozga razlikuju.
Neki istaživači smatraju da je biologija uzrok tome.
Ženski i muški geni utječu na razvoj mozga.
Priroda muškaraca i žena zavisi i od hormona.
Drugi opet kažu da odgoj utječe na naš razvoj.
Jer se sa ženskom djecom više priča te im se više čita.
Dječaci, s druge strane, dobijaju više tehničkih igračaka.
Dakle, moguće je da naša okolina oblikuje naš mozak.
S druge strane, određene razlike postoje širom svijeta.
U svakoj kulturi djeca se drugačije odgajaju...
Da li ste to znali?
Vijetnamski spada u mon-kmerske jezike.
To je maternji jezik više od 80 miliona ljudi.
Nije u srodstvu s kineskim.
Veliki dio jezičkog fonda je, međutim, kineskog porijekla.
Razlog tome je što je Vijetnam bio 1000 godina pod dominacijom Kine.
U doba kolonijalizma francuski je imao veliki utjecaj na razvoj vijetnamskog.
Vijetnamski je tonski jezik.
To znači da visina tona slogova odlučuje o njihovom značenju.
Pogrešan izgovor može izgovoreno potpuno promijeniti ili čak obesmisliti.
U vijetnamskom se ukupno razlikuje šest visina tonova.
Jezik danas koristi latinična slova.
Prije su se koristili kineski pisani znakovi.
Pošto je vijetnamski izolirajući jezik, riječi se ne dekliniraju.
Jezik je još uvijek nedovoljno istražen…
Otkrijte ga, zaista se isplati!