Knjiga fraza

bs Kupovina   »   kk Сауда жасау

54 [pedeset i četiri]

Kupovina

Kupovina

54 [елу төрт]

54 [elw tört]

Сауда жасау

Sawda jasaw

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Ja želim kupiti poklon. М-н ---лы------- ал--ы- ------і-. М__ с_____ с____ а_____ д__ е____ М-н с-й-ы- с-т-п а-а-ы- д-п е-і-. --------------------------------- Мен сыйлық сатып алайын деп едім. 0
Sawd--ja-aw S____ j____ S-w-a j-s-w ----------- Sawda jasaw
Ali ništa previše skupo. Бірақ--те ---бат --л--с-н. Б____ ө__ қ_____ б________ Б-р-қ ө-е қ-м-а- б-л-а-ы-. -------------------------- Бірақ өте қымбат болмасын. 0
Sa--- j-s-w S____ j____ S-w-a j-s-w ----------- Sawda jasaw
Imate li možda tašnu? М-мкі-,--өмке-саты-----рсыз? М______ с____ с____ а_______ М-м-і-, с-м-е с-т-п а-а-с-з- ---------------------------- Мүмкін, сөмке сатып аларсыз? 0
Me- -ı-lıq s---- a--y---d-p--dim. M__ s_____ s____ a_____ d__ e____ M-n s-y-ı- s-t-p a-a-ı- d-p e-i-. --------------------------------- Men sıylıq satıp alayın dep edim.
Koju boju želite? Қ--да- т-с-- қ--а-сы-? Қ_____ т____ қ________ Қ-н-а- т-с-н қ-л-й-ы-? ---------------------- Қандай түсін қалайсыз? 0
Men---y-ıq---t-- al-y-- dep ed-m. M__ s_____ s____ a_____ d__ e____ M-n s-y-ı- s-t-p a-a-ı- d-p e-i-. --------------------------------- Men sıylıq satıp alayın dep edim.
Crnu, braon ili bijelu? Қа-а- -оңы- ---е -қ па? Қ____ қ____ ә___ а_ п__ Қ-р-, қ-ң-р ә-д- а- п-? ----------------------- Қара, қоңыр әлде ақ па? 0
Men--ıyl-q s-tıp--l--ın---p e---. M__ s_____ s____ a_____ d__ e____ M-n s-y-ı- s-t-p a-a-ı- d-p e-i-. --------------------------------- Men sıylıq satıp alayın dep edim.
Veliku ili malu? Ү-ке--н ---ә--е-к---ен-айы---а? Ү______ б_ ә___ к__________ б__ Ү-к-н-н б- ә-д- к-ш-е-т-й-н б-? ------------------------------- Үлкенін бе әлде кішкентайын ба? 0
B-raq---- -ım--t-bo-m-s--. B____ ö__ q_____ b________ B-r-q ö-e q-m-a- b-l-a-ı-. -------------------------- Biraq öte qımbat bolmasın.
Mogu li vidjeti ovu? Мы-а-- к-р-е----л- м-? М_____ к_____ б___ м__ М-н-н- к-р-е- б-л- м-? ---------------------- Мынаны көрсем бола ма? 0
Bi--- -te qı-b-- -o-ma---. B____ ö__ q_____ b________ B-r-q ö-e q-m-a- b-l-a-ı-. -------------------------- Biraq öte qımbat bolmasın.
Je li ona od kože? Б-л-а-----? Б______ м__ Б-л-а-ы м-? ----------- Былғары ма? 0
Bira- ö-----m-at bolm-s-n. B____ ö__ q_____ b________ B-r-q ö-e q-m-a- b-l-a-ı-. -------------------------- Biraq öte qımbat bolmasın.
Ili je od vještačkog materijala? Әлд--жа----ы--ате-иал м-? Ә___ ж______ м_______ м__ Ә-д- ж-с-н-ы м-т-р-а- м-? ------------------------- Әлде жасанды материал ма? 0
M-mki-, ---k- -at-----ars-z? M______ s____ s____ a_______ M-m-i-, s-m-e s-t-p a-a-s-z- ---------------------------- Mümkin, sömke satıp alarsız?
Naravno, od kože. Әр--е-бы-ғ-р-. Ә____ б_______ Ә-и-е б-л-а-ы- -------------- Әрине былғары. 0
M--ki-,-sö-ke satı--a--r--z? M______ s____ s____ a_______ M-m-i-, s-m-e s-t-p a-a-s-z- ---------------------------- Mümkin, sömke satıp alarsız?
To je naročito dobar kvalitet. С-пасы --е--- --қс-. С_____ е_____ ж_____ С-п-с- е-е-ш- ж-қ-ы- -------------------- Сапасы ерекше жақсы. 0
Müm-in,---m---sat---al-rs-z? M______ s____ s____ a_______ M-m-i-, s-m-e s-t-p a-a-s-z- ---------------------------- Mümkin, sömke satıp alarsız?
A tašna ja zaista povoljna. C-мк--ің ---а-ы- ра-, ө-- --і--і. C_______ б______ р___ ө__ т______ C-м-е-і- б-ғ-с-, р-с- ө-е т-і-д-. --------------------------------- Cөмкенің бағасы, рас, өте тиімді. 0
Q-n--------n q--a----? Q_____ t____ q________ Q-n-a- t-s-n q-l-y-ı-? ---------------------- Qanday tüsin qalaysız?
Ova mi se sviđa. М-ған -н----. М____ ұ______ М-ғ-н ұ-а-д-. ------------- Маған ұнайды. 0
Q-n--y--üsi----la----? Q_____ t____ q________ Q-n-a- t-s-n q-l-y-ı-? ---------------------- Qanday tüsin qalaysız?
Ovu ću uzeti. М-- он--а-а-ы-. М__ о__ а______ М-н о-ы а-а-ы-. --------------- Мен оны аламын. 0
Q-nd-- t--in--------z? Q_____ t____ q________ Q-n-a- t-s-n q-l-y-ı-? ---------------------- Qanday tüsin qalaysız?
Mogu li je eventualno zamijeniti? Қал-с-м,--у-с---- --ам-ба? Қ_______ а_______ а___ б__ Қ-л-с-м- а-ы-т-р- а-а- б-? -------------------------- Қаласам, ауыстыра алам ба? 0
Q--a,-qo----ä--e -- --? Q____ q____ ä___ a_ p__ Q-r-, q-ñ-r ä-d- a- p-? ----------------------- Qara, qoñır älde aq pa?
Podrazumijeva se. Әр--е. Ә_____ Ә-и-е- ------ Әрине. 0
Q--a,--o--r --de -----? Q____ q____ ä___ a_ p__ Q-r-, q-ñ-r ä-d- a- p-? ----------------------- Qara, qoñır älde aq pa?
Zapakovaćemo je kao poklon. Бі- -н- с-й--қ ет-- о-аймы-. Б__ о__ с_____ е___ о_______ Б-з о-ы с-й-ы- е-і- о-а-м-з- ---------------------------- Біз оны сыйлық етіп ораймыз. 0
Qar-- qoñır-ä--- -q---? Q____ q____ ä___ a_ p__ Q-r-, q-ñ-r ä-d- a- p-? ----------------------- Qara, qoñır älde aq pa?
Tamo preko je blagajna. К-сс- --- ---т-. К____ а__ ж_____ К-с-а а-а ж-қ-а- ---------------- Касса ана жақта. 0
Ül-en-n-------e -i---ntay-n---? Ü______ b_ ä___ k__________ b__ Ü-k-n-n b- ä-d- k-ş-e-t-y-n b-? ------------------------------- Ülkenin be älde kişkentayın ba?

Ko razumije koga?

Na svijetu živi oko 7 milijardi ljudi. Svi oni govore neki jezik. Nažalost, on nije uvijek isti. Da bismo komunicirali s drugim narodima, moramo učiti jezike. To je često veoma mukotrpno. Međutim, postoje jezici koji su veoma slični. Njihovi govornici se razumiju bez da su usvojili drugi jezik. Taj se fenomen naziva mutual intelligibility . Pritom se razlikuju dvije varijante. Prva varijanta je međusobnо usmeno razumijevanje. Ovdje se govornici razumiju tokom međusobne usmene komunikacije. Međutim, pisani oblik drugih jezika ne razumiju. To je zbog različitih pisama jezika. Primjer za to su jezici hindi i urdu. Međusobno pismeno razumijevanje predstavlja drugu varijantu. U tom slučaju jezik se razumije u pisanom obliku. Međutim, kad govornici međusobno pričaju, jako se loše razumiju. Razlog tome je jako različit izgovor. Primjer za to su njemački i holandski jezik. Većina srodnih jezika sadrže obje varijante. To znači da su usmeno i pismeno uzajamno razumljivi. Primjer za to su ruski i ukrajinski ili tajlandski i laoski. Takođe postoji asimetričan oblik međusobnog razmijevanja. To je slučaj kad se govornici različito razumiju. Portugalci bolje razumiju Špance nego Španci Portugalce. Austrijanci takođe bolje razumiju Njemce nego obrnuto. Kod navedenih primjera prepreku predstavljaju izgovor i dijalekt. Ko želi voditi dobre razgovore, mora naučiti nešto novo...