Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   kk Тәуелдік есімдігі 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [алпыс жеті]

67 [alpıs jeti]

Тәуелдік есімдігі 2

Täweldik esimdigi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
naočale Көзі--ірік К_________ К-з-л-і-і- ---------- Көзілдірік 0
Tä-eld-k -s-----i 2 T_______ e_______ 2 T-w-l-i- e-i-d-g- 2 ------------------- Täweldik esimdigi 2
On je zaboravio svoje naočale. О- ө--н-ң -өзі-------н ұмы-ып к-т-і. О_ ө_____ к___________ ұ_____ к_____ О- ө-і-і- к-з-л-і-і-і- ұ-ы-ы- к-т-і- ------------------------------------ Ол өзінің көзілдірігін ұмытып кетті. 0
T--e---k-e--mdigi-2 T_______ e_______ 2 T-w-l-i- e-i-d-g- 2 ------------------- Täweldik esimdigi 2
Ma gdje su mu naočale? Оның к--і-дір-г- қай-а---е-? О___ к__________ қ____ е____ О-ы- к-з-л-і-і-і қ-й-а е-е-? ---------------------------- Оның көзілдірігі қайда екен? 0
K-zi---r-k K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
sat сағ-т с____ с-ғ-т ----- сағат 0
K-zil-irik K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
Njegov sat je pokvaren. Он-- ---а----ұзы--п-қалды. О___ с_____ б______ қ_____ О-ы- с-ғ-т- б-з-л-п қ-л-ы- -------------------------- Оның сағаты бұзылып қалды. 0
K-z-l-ir-k K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
Sat visi na zidu. Са-а- қа----а-- ілі--п--ұр. С____ қ________ і_____ т___ С-ғ-т қ-б-р-а-а і-і-і- т-р- --------------------------- Сағат қабырғада ілініп тұр. 0
Ol-----i- ---i--ir-gin -mı-ı---ett-. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
pasoš төлқ-ж-т т_______ т-л-ұ-а- -------- төлқұжат 0
Ol-ö--n-ñ---zil----gi-------p--etti. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
On je izgubio svoj pasoš. О---ө--ұ---ын-ж-ғ-л-ып алд-. О_ т_________ ж_______ а____ О- т-л-ұ-а-ы- ж-ғ-л-ы- а-д-. ---------------------------- Ол төлқұжатын жоғалтып алды. 0
O--özi--- -----di---i-----t-- --t-i. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
Gdje je onda njegov pasoš? Оның---лқұж--ы қа--- -к-н? О___ т________ қ____ е____ О-ы- т-л-ұ-а-ы қ-й-а е-е-? -------------------------- Оның төлқұжаты қайда екен? 0
Onı--kö-il--ri---qayd- -ken? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
oni – njihov / njihova / njihovo о-ар –----ер-нің о___ – ө________ о-а- – ө-д-р-н-ң ---------------- олар – өздерінің 0
On-- --zil-iri-i -a-d- ek--? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Балала- өзд--ін-ң---а-----ын-та-а -лма---үр. Б______ ө________ а_________ т___ а____ ж___ Б-л-л-р ө-д-р-н-ң а-а-а-а-ы- т-б- а-м-й ж-р- -------------------------------------------- Балалар өздерінің ата-анасын таба алмай жүр. 0
O--ñ k--il-ir-gi-q--d- ek-n? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
Ali eto dolaze njihovi roditelji! А-а-ана-ы---- -ел---а--р ғ--! А________ ә__ к___ ж____ ғ___ А-а-а-а-ы ә-е к-л- ж-т-р ғ-й- ----------------------------- Ата-анасы әне келе жатыр ғой! 0
sağat s____ s-ğ-t ----- sağat
Vi – Vaš / Vaša / Vaše С-- ---із-ің С__ – С_____ С-з – С-з-і- ------------ Сіз – Сіздің 0
sağat s____ s-ğ-t ----- sağat
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Мю-лер м-рза,-----------арың-з қал-й -----? М_____ м_____ с_____ с________ қ____ б_____ М-л-е- м-р-а- с-з-і- с-п-р-ң-з қ-л-й б-л-ы- ------------------------------------------- Мюллер мырза, сіздің сапарыңыз қалай болды? 0
s-ğ-t s____ s-ğ-t ----- sağat
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? М---е- м---а---і-ді-----л-ң-- қай-а? М_____ м_____ с_____ ә_______ қ_____ М-л-е- м-р-а- с-з-і- ә-е-і-і- қ-й-а- ------------------------------------ Мюллер мырза, сіздің әйеліңіз қайда? 0
O--ñ------ı----ı-ıp-q---ı. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Сіз –-Сі--ің С__ – С_____ С-з – С-з-і- ------------ Сіз – Сіздің 0
On-ñ-sa--t---u---ıp-q-l--. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ш-----ха--м,-сізд---с--а------қ-----б----? Ш____ х_____ с_____ с________ қ____ б_____ Ш-и-т х-н-м- с-з-і- с-п-р-ң-з қ-л-й б-л-ы- ------------------------------------------ Шмидт ханым, сіздің сапарыңыз қалай болды? 0
On----a--t- -u--l-p --l--. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Ш-и---х-н--, ---ді- -үйеуі-із ---д-? Ш____ х_____ с_____ к________ қ_____ Ш-и-т х-н-м- с-з-і- к-й-у-ң-з қ-й-а- ------------------------------------ Шмидт ханым, сіздің күйеуіңіз қайда? 0
Sağ-t ----rğ-d- i-inip tu-. S____ q________ i_____ t___ S-ğ-t q-b-r-a-a i-i-i- t-r- --------------------------- Sağat qabırğada ilinip tur.

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!