Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   mk Присвојни заменки 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [шеесет и седум]

67 [shyeyesyet i syedoom]

Присвојни заменки 2

Prisvoјni zamyenki 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
naočale оч--а о____ о-и-а ----- очила 0
Pr-sv---i--am--n---2 P________ z_______ 2 P-i-v-ј-i z-m-e-k- 2 -------------------- Prisvoјni zamyenki 2
On je zaboravio svoje naočale. Т-ј ги з----а-и -в-и-- о-ил-. Т__ г_ з_______ с_____ о_____ Т-ј г- з-б-р-в- с-о-т- о-и-а- ----------------------------- Тој ги заборави своите очила. 0
Pr-s---ni--a---nki 2 P________ z_______ 2 P-i-v-ј-i z-m-e-k- 2 -------------------- Prisvoјni zamyenki 2
Ma gdje su mu naočale? К--е--е--е--в--е -чил-? К___ с_ н_______ о_____ К-д- с- н-г-в-т- о-и-а- ----------------------- Каде се неговите очила? 0
ochila o_____ o-h-l- ------ ochila
sat ч--ов--к ч_______ ч-с-в-и- -------- часовник 0
o-hila o_____ o-h-l- ------ ochila
Njegov sat je pokvaren. Н-говиот ча-о-ник-е р-с-п--. Н_______ ч_______ е р_______ Н-г-в-о- ч-с-в-и- е р-с-п-н- ---------------------------- Неговиот часовник е расипан. 0
oc---a o_____ o-h-l- ------ ochila
Sat visi na zidu. Ча-овн-к-т-е-з-к---н--а -----. Ч_________ е з______ н_ ѕ_____ Ч-с-в-и-о- е з-к-ч-н н- ѕ-д-т- ------------------------------ Часовникот е закачен на ѕидот. 0
T-ј--ui-----ravi--voi-ye --hi--. T__ g__ z_______ s______ o______ T-ј g-i z-b-r-v- s-o-t-e o-h-l-. -------------------------------- Toј gui zaboravi svoitye ochila.
pasoš па-ош п____ п-с-ш ----- пасош 0
To--gui-z--or-v--------e ----la. T__ g__ z_______ s______ o______ T-ј g-i z-b-r-v- s-o-t-e o-h-l-. -------------------------------- Toј gui zaboravi svoitye ochila.
On je izgubio svoj pasoš. Т-ј----за-уб--с--јо--п-со-. Т__ г_ з_____ с_____ п_____ Т-ј г- з-г-б- с-о-о- п-с-ш- --------------------------- Тој го загуби својот пасош. 0
T-- gu- -a-orav--sv---ye ochi-a. T__ g__ z_______ s______ o______ T-ј g-i z-b-r-v- s-o-t-e o-h-l-. -------------------------------- Toј gui zaboravi svoitye ochila.
Gdje je onda njegov pasoš? К-де --нег-в--- п-с--? К___ е н_______ п_____ К-д- е н-г-в-о- п-с-ш- ---------------------- Каде е неговиот пасош? 0
K-d-e sye ny--uov-tye--ch---? K____ s__ n__________ o______ K-d-e s-e n-e-u-v-t-e o-h-l-? ----------------------------- Kadye sye nyeguovitye ochila?
oni – njihov / njihova / njihovo т-е-– --вен т__ – н____ т-е – н-в-н ----------- тие – нивен 0
K---e s-e ny----vi-y--oc---a? K____ s__ n__________ o______ K-d-e s-e n-e-u-v-t-e o-h-l-? ----------------------------- Kadye sye nyeguovitye ochila?
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Дец-т--не ---а--д- ----а-д-т с-о--е -о-и-ел-. Д_____ н_ м____ д_ г_ н_____ с_____ р________ Д-ц-т- н- м-ж-т д- г- н-ј-а- с-о-т- р-д-т-л-. --------------------------------------------- Децата не можат да ги најдат своите родители. 0
K-dye-sy--n--g-ov-t-e--ch--a? K____ s__ n__________ o______ K-d-e s-e n-e-u-v-t-e o-h-l-? ----------------------------- Kadye sye nyeguovitye ochila?
Ali eto dolaze njihovi roditelji! А----в---и д-аѓа-т -ив-ите р--ите--! А__ е__ г_ д______ н______ р________ А-а е-е г- д-а-а-т н-в-и-е р-д-т-л-! ------------------------------------ Ама еве ги доаѓаат нивните родители! 0
cha--v-ik c________ c-a-o-n-k --------- chasovnik
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Вие - -аш В__ – В__ В-е – В-ш --------- Вие – Ваш 0
ch----n-k c________ c-a-o-n-k --------- chasovnik
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Как-о б--е Вашето-пат--ањ-- г--по---- М-ле-? К____ б___ В_____ п________ г________ М_____ К-к-о б-ш- В-ш-т- п-т-в-њ-, г-с-о-и-е М-л-р- -------------------------------------------- Какво беше Вашето патување, господине Милер? 0
c--s-vn-k c________ c-a-o-n-k --------- chasovnik
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Каде----а-а-а--опруга- г-с-о-и-- М---р? К___ е В_____ с_______ г________ М_____ К-д- е В-ш-т- с-п-у-а- г-с-о-и-е М-л-р- --------------------------------------- Каде е Вашата сопруга, господине Милер? 0
Ny---o-io- ch-s-v-ik-ye --s--a-. N_________ c________ y_ r_______ N-e-u-v-o- c-a-o-n-k y- r-s-p-n- -------------------------------- Nyeguoviot chasovnik ye rasipan.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Вие - Ваш В__ – В__ В-е – В-ш --------- Вие – Ваш 0
N----o-i-- --as-vn-- ---r-sipa-. N_________ c________ y_ r_______ N-e-u-v-o- c-a-o-n-k y- r-s-p-n- -------------------------------- Nyeguoviot chasovnik ye rasipan.
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Как-о--еш--В-шето-п-тува-е,----поѓ- --ит? К____ б___ В_____ п________ г______ Ш____ К-к-о б-ш- В-ш-т- п-т-в-њ-, г-с-о-о Ш-и-? ----------------------------------------- Какво беше Вашето патување, госпоѓо Шмит? 0
N--gu-v-----h-so-----y- ra-i-a-. N_________ c________ y_ r_______ N-e-u-v-o- c-a-o-n-k y- r-s-p-n- -------------------------------- Nyeguoviot chasovnik ye rasipan.
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Ка---е В----т-со-р-г,-г--п-ѓ- Шмит? К___ е В_____ с______ г______ Ш____ К-д- е В-ш-о- с-п-у-, г-с-о-о Ш-и-? ----------------------------------- Каде е Вашиот сопруг, госпоѓо Шмит? 0
C--s--n-k-t -e-za-a--y-n-n---zi---. C__________ y_ z________ n_ d______ C-a-o-n-k-t y- z-k-c-y-n n- d-i-o-. ----------------------------------- Chasovnikot ye zakachyen na dzidot.

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!