Knjiga fraza

bs nešto željeti   »   be нечага хацець

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [семдзесят]

70 [semdzesyat]

нечага хацець

nechaga khatsets’

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bjeloruski Igra Više
Želite li pušiti? Хо--ц- -у--ц-? Х_____ к______ Х-ч-ц- к-р-ц-? -------------- Хочаце курыць? 0
n--h-ga k-a---ts’ n______ k________ n-c-a-a k-a-s-t-’ ----------------- nechaga khatsets’
Želite li plesati? Х-ч--е -ат--цавац-? Х_____ п___________ Х-ч-ц- п-т-н-а-а-ь- ------------------- Хочаце патанцаваць? 0
nec--g- k-ats-t-’ n______ k________ n-c-a-a k-a-s-t-’ ----------------- nechaga khatsets’
Želite li šetati? Хоч-це ---гу--ц--? Х_____ п__________ Х-ч-ц- п-а-у-я-ц-? ------------------ Хочаце прагуляцца? 0
K-oc--t-e k-ry---? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Ja želim pušiti. Я--ач- к-ры--. Я х___ к______ Я х-ч- к-р-ц-. -------------- Я хачу курыць. 0
Kho-ha-----ury---? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Želiš li cigaretu? Х-ч-ш цыга--ту? Х____ ц________ Х-ч-ш ц-г-р-т-? --------------- Хочаш цыгарэту? 0
K--c-atse k-ryts’? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
On želi vatru. Ён--о---пры---ы-ь. Ё_ х___ п_________ Ё- х-ч- п-ы-у-ы-ь- ------------------ Ён хоча прыкурыць. 0
Kho------ -atan---vats’? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Ja želim nešto piti. Я -а--- ---- х-ц--а-б----г--н--у------п---. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-п-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. 0
K-och-t------an--ava--’? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Ja želim nešto jesti. Я-хац-ў -- - хац--- -- ч-г--н-б---ь -а----. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-е-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. 0
Khoc---s- pat-----va---? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Ja se želim malo odmoriti. Я -а----бы---х--е-а-б- т-о-- а--а---ь. Я х____ б_ / х_____ б_ т____ а________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- т-о-і а-п-ч-ц-. -------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. 0
Kh---at-e pr--ul---st-a? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Ja Vas želim nešto pitati. Я ----ў -ы-- х--е---б-----т- ў---с----т-ц-. Я х____ б_ / х_____ б_ н____ ў В__ с_______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-ш-а ў В-с с-ы-а-ь- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. 0
Kho-hat---pr--ulyat--sa? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Ja Vas želim za nešto zamoliti. Я х-цеў-бы-- -а---- -ы Ва- -- ч-м-ь---п--р-сіц-. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ а_ ч______ п_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с а- ч-м-ь-і п-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. 0
K-o----se --ag-l----t--? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Ja Vas želim na nešto pozvati. Я-х---- -- / ----ла б- В-- н--ш-о--ці --пр-----. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ н_ ш______ з_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с н- ш-о-ь-і з-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. 0
Ya--h--h- ku-yts’. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Šta želite, molim? Ш-о-Вы-ж-д-е-е? Ш__ В_ ж_______ Ш-о В- ж-д-е-е- --------------- Што Вы жадаеце? 0
Ya-kh--hu k-ry--’. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Želite li kafu? Жа-а-ц--к-в-? Ж______ к____ Ж-д-е-е к-в-? ------------- Жадаеце кавы? 0
Ya-kh-ch----ryt--. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Ili radije želite čaj? Або Вам-л-п-- гар----? А__ В__ л____ г_______ А-о В-м л-п-й г-р-а-ы- ---------------------- Або Вам лепей гарбаты? 0
K-o--a-h tsy-are--? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Mi se želimo voziti kući. М---о-а- ех-ц---ад---. М_ х____ е____ д______ М- х-ч-м е-а-ь д-д-м-. ---------------------- Мы хочам ехаць дадому. 0
Khoc---- tsyg-r---? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Želite li vi taksi? Ва- па----нае та-с-? В__ п________ т_____ В-м п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Вам патрэбнае таксі? 0
Kho----h t--g-re-u? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Oni žele telefonirati. Яны -о--ц-----эл-фа-а-аць. Я__ х_____ п______________ Я-ы х-ч-ц- п-т-л-ф-н-в-ц-. -------------------------- Яны хочуць патэлефанаваць. 0
En-k--ch- ---kur---’. E_ k_____ p__________ E- k-o-h- p-y-u-y-s-. --------------------- En khocha prykuryts’.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Jer različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanja. Neuronaučnici su ispitivali različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičkih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezičke žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezičke poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji tačno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.