Դու -ե---է -ատ--շ--տ-ս:
Դ__ պ___ է շ__ ա_______
Դ-ւ պ-տ- է շ-տ ա-խ-տ-ս-
-----------------------
Դու պետք է շատ աշխատես: 0 petk’-ep____ ep-t-’ e-------petk’ e
Նա-պե-- է--եքե-ան-լվ--ա:
Ն_ պ___ է մ______ լ_____
Ն- պ-տ- է մ-ք-ն-ն լ-ա-ա-
------------------------
Նա պետք է մեքենան լվանա: 0 Y-s p-ti-hyu----ts-----har-mY__ p___ h__________ v______Y-s p-t- h-u-a-o-s-y v-h-r-m----------------------------Yes piti hyuranots’y vcharem
Նա-պե---- լվացքը լ-ա--:
Ն_ պ___ է լ_____ լ_____
Ն- պ-տ- է լ-ա-ք- լ-ա-ա-
-----------------------
Նա պետք է լվացքը լվանա: 0 D- pe--’---ar--voty -h-t art---nasD_ p____ e a_______ s___ a________D- p-t-’ e a-r-v-t- s-u- a-t-n-n-s----------------------------------Du petk’ e arravoty shut art’nanas
Մ-նք---տք է ---տով -պ-ոց--ն-ն-:
Մ___ պ___ է շ_____ դ____ գ_____
Մ-ն- պ-տ- է շ-ւ-ո- դ-ր-ց գ-ա-ք-
-------------------------------
Մենք պետք է շուտով դպրոց գնանք: 0 Du petk’ --a-----t- s--- a---nanasD_ p____ e a_______ s___ a________D- p-t-’ e a-r-v-t- s-u- a-t-n-n-s----------------------------------Du petk’ e arravoty shut art’nanas
Մ--ք պետ----շո--ով-աշխ--ան-ի-գ----:
Մ___ պ___ է շ_____ ա________ գ_____
Մ-ն- պ-տ- է շ-ւ-ո- ա-խ-տ-ն-ի գ-ա-ք-
-----------------------------------
Մենք պետք է շուտով աշխատանքի գնանք: 0 D--pe-k--e arra-o-- ---t----’--nasD_ p____ e a_______ s___ a________D- p-t-’ e a-r-v-t- s-u- a-t-n-n-s----------------------------------Du petk’ e arravoty shut art’nanas
Մե-- պ-տ----շո--ո-----կ---նա-ք:
Մ___ պ___ է շ_____ բ____ գ_____
Մ-ն- պ-տ- է շ-ւ-ո- բ-շ-ի գ-ա-ք-
-------------------------------
Մենք պետք է շուտով բժշկի գնանք: 0 D--pe--’-e----t-----ha--sD_ p____ e s___ a________D- p-t-’ e s-a- a-h-h-t-s-------------------------Du petk’ e shat ashkhates
Դու- պ----է-գ-ա---ն-----եք:
Դ___ պ___ է գ______ ս______
Դ-ւ- պ-տ- է գ-ա-ք-ն ս-ա-ե-:
---------------------------
Դուք պետք է գնացքին սպասեք: 0 D- pet-- e---at as-k--t-sD_ p____ e s___ a________D- p-t-’ e s-a- a-h-h-t-s-------------------------Du petk’ e shat ashkhates
Դուք---տ- է տաք-իին-սպ-ս-ք:
Դ___ պ___ է տ______ ս______
Դ-ւ- պ-տ- է տ-ք-ի-ն ս-ա-ե-:
---------------------------
Դուք պետք է տաքսիին սպասեք: 0 D--p--k’-e chs-ta-a- -i-esD_ p____ e c________ l____D- p-t-’ e c-s-t-p-h l-n-s--------------------------Du petk’ e chshtapah lines
Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika.
Zato su nam potrebni prevodioci i tumači.
Nekad davno svi su govorili isti jezik.
Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati.
Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu.
To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja.
Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije.
Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika.
Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu.
Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih.
Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen.
Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina.
Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima.
To je mijenjalo jezike.
Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika.
Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo.
Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika.
Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje.
Svaka evolucija prati određena pravila.
Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu.
Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi.
Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju.
Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika.
Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo.
Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika.
Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora.
To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike.
Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...