Knjiga fraza

bs nešto morati   »   kn ಏನಾದರು ಅವಶ್ಯವಾಗಿ ಮಾಡುವುದು

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

೭೨ [ಎಪ್ಪತ್ತೆರಡು]

72 [Eppatteraḍu]

ಏನಾದರು ಅವಶ್ಯವಾಗಿ ಮಾಡುವುದು

ēnādaru avaśyavāgi māḍuvudu

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kannada Igra Više
morati (----ಯ----ಕು. (_____ ಬೇ__ (-ವ-್-) ಬ-ಕ-. ------------- (ಅವಶ್ಯ) ಬೇಕು. 0
ēnād--u---aśya-ā-- m-ḍuvudu ē______ a_________ m_______ ē-ā-a-u a-a-y-v-g- m-ḍ-v-d- --------------------------- ēnādaru avaśyavāgi māḍuvudu
Ja moram poslati pismo. ನ-ನು - -ಾಗದವ-್-----ು-ಿ-(---ಬೇ-ು. ನಾ_ ಆ ಕಾ_____ ಕ_________ ನ-ನ- ಆ ಕ-ಗ-ವ-್-ು ಕ-ು-ಿ-(-ೇ-ಬ-ಕ-. -------------------------------- ನಾನು ಆ ಕಾಗದವನ್ನು ಕಳುಹಿಸ(ಲೇ)ಬೇಕು. 0
ēnād--u---aśy--āgi-māḍ--u-u ē______ a_________ m_______ ē-ā-a-u a-a-y-v-g- m-ḍ-v-d- --------------------------- ēnādaru avaśyavāgi māḍuvudu
Ja moram platiti hotel. ನ--ು - -ಸ-ಿ---ಕ್ಕ---ಣ ಕೊಡ(-ೇ-ಬೇಕ-. ನಾ_ ಆ ವ______ ಹ_ ಕೊ_______ ನ-ನ- ಆ ವ-ತ-ಗ-ಹ-್-ೆ ಹ- ಕ-ಡ-ಲ-)-ೇ-ು- ---------------------------------- ನಾನು ಆ ವಸತಿಗೃಹಕ್ಕೆ ಹಣ ಕೊಡ(ಲೇ)ಬೇಕು. 0
(av-śy---b-ku. (_______ b____ (-v-ś-a- b-k-. -------------- (avaśya) bēku.
Ti moraš rano ustati. ನೀ-ು -ೆಳಿಗ್-- ಬ-- -ಳ-----ೇಕ-. ನೀ_ ಬೆ___ ಬೇ_ ಏ_______ ನ-ನ- ಬ-ಳ-ಗ-ಗ- ಬ-ಗ ಏ-(-ೇ-ಬ-ಕ-. ----------------------------- ನೀನು ಬೆಳಿಗ್ಗೆ ಬೇಗ ಏಳ(ಲೇ)ಬೇಕು. 0
(-v--ya)--ēk-. (_______ b____ (-v-ś-a- b-k-. -------------- (avaśya) bēku.
Ti moraš puno raditi. ನ-ನು-ತು--ಾ -ೆ-ಸ----(---ಬ-ಕ-. ನೀ_ ತುಂ_ ಕೆ__ ಮಾ_______ ನ-ನ- ತ-ಂ-ಾ ಕ-ಲ- ಮ-ಡ-ಲ-)-ೇ-ು- ---------------------------- ನೀನು ತುಂಬಾ ಕೆಲಸ ಮಾಡ(ಲೇ)ಬೇಕು. 0
(a-aś----bē-u. (_______ b____ (-v-ś-a- b-k-. -------------- (avaśya) bēku.
Ti moraš biti tačan / tačna. ನ-ನ- ಕಾ--ಿಷ-ಠನ-ಗ-ರ(ಲ----ಕ-. ನೀ_ ಕಾ_____________ ನ-ನ- ಕ-ಲ-ಿ-್-ನ-ಗ-ರ-ಲ-)-ೇ-ು- --------------------------- ನೀನು ಕಾಲನಿಷ್ಠನಾಗಿರ(ಲೇ)ಬೇಕು. 0
N-nu-ā-k-ga-a---nu--aḷu-is-(-ē)-ēk-. N___ ā k__________ k________________ N-n- ā k-g-d-v-n-u k-ḷ-h-s-(-ē-b-k-. ------------------------------------ Nānu ā kāgadavannu kaḷuhisa(lē)bēku.
On mora napuniti rezervoar. ಅ-----ೆಟ್ರೋ-- ತ-ಂಬ-ಸ------ಬೇ--. ಅ__ ಪೆ___ ತುಂ________ ಅ-ನ- ಪ-ಟ-ರ-ಲ- ತ-ಂ-ಿ-ಿ-ೊ-್-ಬ-ಕ-. ------------------------------- ಅವನು ಪೆಟ್ರೋಲ್ ತುಂಬಿಸಿಕೊಳ್ಳಬೇಕು. 0
N--- --k-g-d-v--n--k----isa-lē----u. N___ ā k__________ k________________ N-n- ā k-g-d-v-n-u k-ḷ-h-s-(-ē-b-k-. ------------------------------------ Nānu ā kāgadavannu kaḷuhisa(lē)bēku.
On mora popraviti auto. ಅ-ನ- ತ-್ನ --ರನ-ನ--ರ--ೇರ--ಮ-ಡಿ-ೊ-್----ು. ಅ__ ತ__ ಕಾ___ ರಿ__ ಮಾ_______ ಅ-ನ- ತ-್- ಕ-ರ-್-ು ರ-ಪ-ರ- ಮ-ಡ-ಕ-ಳ-ಳ-ೇ-ು- --------------------------------------- ಅವನು ತನ್ನ ಕಾರನ್ನು ರಿಪೇರಿ ಮಾಡಿಕೊಳ್ಳಬೇಕು. 0
N-nu ā--ā-a---annu--aḷ--is--l-)---u. N___ ā k__________ k________________ N-n- ā k-g-d-v-n-u k-ḷ-h-s-(-ē-b-k-. ------------------------------------ Nānu ā kāgadavannu kaḷuhisa(lē)bēku.
On mora oprati auto. ಅವ-ು--ನ್---ಾರ-್ನ- ತೊ--ಯ----. ಅ__ ತ__ ಕಾ___ ತೊ_____ ಅ-ನ- ತ-್- ಕ-ರ-್-ು ತ-ಳ-ಯ-ೇ-ು- ---------------------------- ಅವನು ತನ್ನ ಕಾರನ್ನು ತೊಳೆಯಬೇಕು. 0
Nān--ā v-sa-i-r̥hak---haṇ- ---a-lē)b---. N___ ā v____________ h___ k____________ N-n- ā v-s-t-g-̥-a-k- h-ṇ- k-ḍ-(-ē-b-k-. ---------------------------------------- Nānu ā vasatigr̥hakke haṇa koḍa(lē)bēku.
Ona mora kupovati. ಅ--ು-ಕ-ಂಡು --ಳ್ಳಬೇಕು. ಅ__ ಕೊಂ_ ಕೊ_____ ಅ-ಳ- ಕ-ಂ-ು ಕ-ಳ-ಳ-ೇ-ು- --------------------- ಅವಳು ಕೊಂಡು ಕೊಳ್ಳಬೇಕು. 0
Nānu ā-va-a--gr̥----- h--a ---------ēku. N___ ā v____________ h___ k____________ N-n- ā v-s-t-g-̥-a-k- h-ṇ- k-ḍ-(-ē-b-k-. ---------------------------------------- Nānu ā vasatigr̥hakke haṇa koḍa(lē)bēku.
Ona mora čistiti stan. ಅ--ು ಮನೆ--್-- --ವಚ್--ೊಳಿ---ಕು. ಅ__ ಮ____ ಸ್_________ ಅ-ಳ- ಮ-ೆ-ನ-ನ- ಸ-ವ-್-ಗ-ಳ-ಸ-ೇ-ು- ------------------------------ ಅವಳು ಮನೆಯನ್ನು ಸ್ವಚ್ಚಗೊಳಿಸಬೇಕು. 0
N--u ā v-sa----̥-a--e-h--a ko-a---)b-ku. N___ ā v____________ h___ k____________ N-n- ā v-s-t-g-̥-a-k- h-ṇ- k-ḍ-(-ē-b-k-. ---------------------------------------- Nānu ā vasatigr̥hakke haṇa koḍa(lē)bēku.
Ona mora prati veš. ಅವಳು --್ಟ-ಗ--್-ು-ಒಗೆ--ೇಕು. ಅ__ ಬ______ ಒ_____ ಅ-ಳ- ಬ-್-ೆ-ಳ-್-ು ಒ-ೆ-ಬ-ಕ-. -------------------------- ಅವಳು ಬಟ್ಟೆಗಳನ್ನು ಒಗೆಯಬೇಕು. 0
Nīnu beḷ--ge -ēg--ē-a(-ē)b-k-. N___ b______ b___ ē___________ N-n- b-ḷ-g-e b-g- ē-a-l-)-ē-u- ------------------------------ Nīnu beḷigge bēga ēḷa(lē)bēku.
Mi moramo odmah ići u školu. ನಾ-ು --ಕ-ಡಲ- ---ೆ-- ಹ-ಗ---ು ನಾ_ ಈ ಕೂ__ ಶಾ__ ಹೋ___ ನ-ವ- ಈ ಕ-ಡ-ೆ ಶ-ಲ-ಗ- ಹ-ಗ-ೇ-ು --------------------------- ನಾವು ಈ ಕೂಡಲೆ ಶಾಲೆಗೆ ಹೋಗಬೇಕು 0
Nīn- -eḷi-ge-b-g---ḷa(l--b--u. N___ b______ b___ ē___________ N-n- b-ḷ-g-e b-g- ē-a-l-)-ē-u- ------------------------------ Nīnu beḷigge bēga ēḷa(lē)bēku.
Mi moramo odmah ići na posao. ನಾ-ು-- --ಡಲೆ-ಕೆ-ಸಕ್-ೆ-ಹ-ಗ----. ನಾ_ ಈ ಕೂ__ ಕೆ____ ಹೋ____ ನ-ವ- ಈ ಕ-ಡ-ೆ ಕ-ಲ-ಕ-ಕ- ಹ-ಗ-ೇ-ು- ------------------------------ ನಾವು ಈ ಕೂಡಲೆ ಕೆಲಸಕ್ಕೆ ಹೋಗಬೇಕು. 0
Nī-u-beḷig-- -ēg------lē---k-. N___ b______ b___ ē___________ N-n- b-ḷ-g-e b-g- ē-a-l-)-ē-u- ------------------------------ Nīnu beḷigge bēga ēḷa(lē)bēku.
Mi moramo odmah ići doktoru. ನಾ-ು ----ಡಲೆ-ವ---ಯ--ಬ----ೋಗಬ-ಕು. ನಾ_ ಈ ಕೂ__ ವೈ___ ಬ_ ಹೋ____ ನ-ವ- ಈ ಕ-ಡ-ೆ ವ-ದ-ಯ- ಬ-ಿ ಹ-ಗ-ೇ-ು- -------------------------------- ನಾವು ಈ ಕೂಡಲೆ ವೈದ್ಯರ ಬಳಿ ಹೋಗಬೇಕು. 0
Nīnu ----ā---lasa--āḍ-(--)-ēk-. N___ t____ k_____ m____________ N-n- t-m-ā k-l-s- m-ḍ-(-ē-b-k-. ------------------------------- Nīnu tumbā kelasa māḍa(lē)bēku.
Vi morate čekati autobus. ನ--ು---- ಗ- ಕ---ೇ-ು. ನೀ_ ಬ_ ಗೆ ಕಾ____ ನ-ವ- ಬ-್ ಗ- ಕ-ಯ-ೇ-ು- -------------------- ನೀವು ಬಸ್ ಗೆ ಕಾಯಬೇಕು. 0
N-n--t-mb--kel-sa-māḍ---ē)-ē-u. N___ t____ k_____ m____________ N-n- t-m-ā k-l-s- m-ḍ-(-ē-b-k-. ------------------------------- Nīnu tumbā kelasa māḍa(lē)bēku.
Vi morate čekati voz. ನೀ-ು -ೈ---ಗಾಡಿ-----ಯಬ---. ನೀ_ ರೈ_ ಗಾ__ ಕಾ____ ನ-ವ- ರ-ಲ- ಗ-ಡ-ಗ- ಕ-ಯ-ೇ-ು- ------------------------- ನೀವು ರೈಲು ಗಾಡಿಗೆ ಕಾಯಬೇಕು. 0
N--u -um-- k-l-sa m---(l--bēk-. N___ t____ k_____ m____________ N-n- t-m-ā k-l-s- m-ḍ-(-ē-b-k-. ------------------------------- Nīnu tumbā kelasa māḍa(lē)bēku.
Vi morate čekati taksi. ನೀವ--ಟ್ಯಾ-್ಸಿಗ- -ಾಯಬೇಕು. ನೀ_ ಟ್____ ಕಾ____ ನ-ವ- ಟ-ಯ-ಕ-ಸ-ಗ- ಕ-ಯ-ೇ-ು- ------------------------ ನೀವು ಟ್ಯಾಕ್ಸಿಗೆ ಕಾಯಬೇಕು. 0
N--u--ā-a-iṣ-h-nāgir-----bē-u. N___ k________________________ N-n- k-l-n-ṣ-h-n-g-r-(-ē-b-k-. ------------------------------ Nīnu kālaniṣṭhanāgira(lē)bēku.

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...