Knjiga fraza

bs nešto morati   »   nn måtte noko

72 [sedamdeset i dva]

nešto morati

nešto morati

72 [syttito]

måtte noko

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski nynorsk Igra Više
morati må--e m____ m-t-e ----- måtte 0
Ja moram poslati pismo. E--må s-----bre---. E_ m_ s____ b______ E- m- s-n-e b-e-e-. ------------------- Eg må sende brevet. 0
Ja moram platiti hotel. E--må-b-tale--ot-lle-. E_ m_ b_____ h________ E- m- b-t-l- h-t-l-e-. ---------------------- Eg må betale hotellet. 0
Ti moraš rano ustati. D---å-s----pp tid-e-. D_ m_ s__ o__ t______ D- m- s-å o-p t-d-e-. --------------------- Du må stå opp tidleg. 0
Ti moraš puno raditi. Du -å j---- -ykj-. D_ m_ j____ m_____ D- m- j-b-e m-k-e- ------------------ Du må jobbe mykje. 0
Ti moraš biti tačan / tačna. D--må -o----i---o-. D_ m_ k___ t_______ D- m- k-m- t-d-n-k- ------------------- Du må kome tidsnok. 0
On mora napuniti rezervoar. H-n-må f-l-- --ns-n. H__ m_ f____ b______ H-n m- f-l-e b-n-i-. -------------------- Han må fylle bensin. 0
On mora popraviti auto. Han-må repa-er- b--e-. H__ m_ r_______ b_____ H-n m- r-p-r-r- b-l-n- ---------------------- Han må reparere bilen. 0
On mora oprati auto. Han -å -a----bil-n. H__ m_ v____ b_____ H-n m- v-s-e b-l-n- ------------------- Han må vaske bilen. 0
Ona mora kupovati. H- ---han--e. H_ m_ h______ H- m- h-n-l-. ------------- Ho må handle. 0
Ona mora čistiti stan. H---å vask- h-s----t. H_ m_ v____ h________ H- m- v-s-e h-s-e-e-. --------------------- Ho må vaske husveret. 0
Ona mora prati veš. Ho--å-v-sk--tø-. H_ m_ v____ t___ H- m- v-s-e t-y- ---------------- Ho må vaske tøy. 0
Mi moramo odmah ići u školu. V---å --a---gå -å-s-ule-. V_ m_ s____ g_ p_ s______ V- m- s-a-t g- p- s-u-e-. ------------------------- Vi må snart gå på skulen. 0
Mi moramo odmah ići na posao. Vi--å snart -- p- ----. V_ m_ s____ g_ p_ j____ V- m- s-a-t g- p- j-b-. ----------------------- Vi må snart gå på jobb. 0
Mi moramo odmah ići doktoru. V- -----a-- -- t-l l----. V_ m_ s____ g_ t__ l_____ V- m- s-a-t g- t-l l-g-n- ------------------------- Vi må snart gå til legen. 0
Vi morate čekati autobus. D- må ---te ---------. D_ m_ v____ p_ b______ D- m- v-n-e p- b-s-e-. ---------------------- De må vente på bussen. 0
Vi morate čekati voz. D---å-v-nte på --g--. D_ m_ v____ p_ t_____ D- m- v-n-e p- t-g-t- --------------------- De må vente på toget. 0
Vi morate čekati taksi. De m- -e--e--å---o--en. D_ m_ v____ p_ d_______ D- m- v-n-e p- d-o-j-n- ----------------------- De må vente på drosjen. 0

Zašto postoji toliko različitih jezika?

Danas širom svijeta postoji više od 6.000 različitih jezika. Zato su nam potrebni prevodioci i tumači. Nekad davno svi su govorili isti jezik. Međutim, to se promijenilo čim su ljudi počeli migrirati. Napustili su svoju domovinu Afriku i rasuli se po svijetu. To prostorno razdvajanje dovelo je i do jezičkog razdvajanja. Jer svaki narod razvija vlastiti oblik komunikacije. Mnogi različiti jezici razvili su se od zajedničkog protojezika. Međutim čovjek se nikad nije predugo zadržavao na jednom mjestu. Stoga su se jezici sve više odvajali jedni od drugih. Odjednom se više nije mogao raspoznati zajednički korijen. Štaviše, nijedan narod nije živio izolirano hiljadama godina. Uvijek je postojao kontakt s ostalim narodima. To je mijenjalo jezike. Uzimali su ili kombinirali elemente iz drugih stranih jezika. Tako razvijanje jezika nikad nije prestalo. Stoga migracije i kontakti s novim ljudima objašnjavaju velik broj jezika. Zašto se jezici toliko razlikuju je drugo pitanje. Svaka evolucija prati određena pravila. Stoga mora postojati razlog zašto su jezici takvi kakvi jesu. Naučnicima su ti razlozi već duže vrijeme zanimljivi. Oni žele znati zašto se jezici različito razvijaju. Kako bi to istražili mora se slijediti istorija jezika. Na taj se način može prepoznati šta se kad promijenilo. Još uvijek se ne zna šta utječe na razvoj jezika. Kulturalni faktori se čine važnijim od bioloških faktora. To znači da je istorija naroda oblikovala njihove jezike. Jezici nam očigledno govore više nego što mi mislimo...