Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 2   »   ca argumentar alguna cosa 2

76 [sedamdeset i šest]

nešto obrazložiti 2

nešto obrazložiti 2

76 [setanta-sis]

argumentar alguna cosa 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski katalonski Igra Više
Zašto nisi došao / došla? P-- q-è-n- v-s-v---r? P__ q__ n_ v__ v_____ P-r q-è n- v-s v-n-r- --------------------- Per què no vas venir? 0
Bio / bila sam bolestan / bolesna. E-t--- ------ /--a. E_____ m_____ / -__ E-t-v- m-l-l- / --. ------------------- Estava malalt / -a. 0
Ja nisam došao / došla, jer sam bio bolestan / bila bolesna. N--vai---enir p-rquè---ta-a---lalt ---a. N_ v___ v____ p_____ e_____ m_____ / -__ N- v-i- v-n-r p-r-u- e-t-v- m-l-l- / --. ---------------------------------------- No vaig venir perquè estava malalt / -a. 0
Zašto ona nije došla? Per -uè n---a v-nir---l-a-? P__ q__ n_ v_ v____ (______ P-r q-è n- v- v-n-r (-l-a-? --------------------------- Per què no va venir (ella)? 0
Ona je bila umorna. E-t-v- --n-ada. E_____ c_______ E-t-v- c-n-a-a- --------------- Estava cansada. 0
Ona nije došla, jer je bila umorna. No-va------ -e-q---esta-----ns-d-. N_ v_ v____ p_____ e_____ c_______ N- v- v-n-r p-r-u- e-t-v- c-n-a-a- ---------------------------------- No va venir perquè estava cansada. 0
Zašto on nije došao? P-----è -- ---v-ngu- --l--? P__ q__ n_ h_ v_____ (_____ P-r q-è n- h- v-n-u- (-l-)- --------------------------- Per què no ha vingut (ell)? 0
On nije imao volje. No en -eni- ga-es. N_ e_ t____ g_____ N- e- t-n-a g-n-s- ------------------ No en tenia ganes. 0
On nije došao, jer nije imao volje. No-h- --ngu---e---- ----n t-n-a g----. N_ h_ v_____ p_____ n_ e_ t____ g_____ N- h- v-n-u- p-r-u- n- e- t-n-a g-n-s- -------------------------------------- No ha vingut perquè no en tenia ganes. 0
Zašto vi niste došli? P-r--u- n- he- ving-t? P__ q__ n_ h__ v______ P-r q-è n- h-u v-n-u-? ---------------------- Per què no heu vingut? 0
Naš auto je pokvaren. El co-xe s-’n---a espa-lla-. E_ c____ s____ v_ e_________ E- c-t-e s-’-s v- e-p-t-l-r- ---------------------------- El cotxe se’ns va espatllar. 0
Mi nismo došli, jer je naš auto pokvaren. No h-- v-n--t --------l co-x--se--- -a ---atll-r. N_ h__ v_____ p_____ e_ c____ s____ v_ e_________ N- h-m v-n-u- p-r-u- e- c-t-e s-’-s v- e-p-t-l-r- ------------------------------------------------- No hem vingut perquè el cotxe se’ns va espatllar. 0
Zašto ljudi nisu došli? P-r q---no h- ---gut-la g---? P__ q__ n_ h_ v_____ l_ g____ P-r q-è n- h- v-n-u- l- g-n-? ----------------------------- Per què no ha vingut la gent? 0
Propustili su voz. H-n--e-du--e- t---. H__ p_____ e_ t____ H-n p-r-u- e- t-e-. ------------------- Han perdut el tren. 0
Oni nisu došli, jer su propustili voz. No han v-n-ut-pe--uè-h-n--er----e--tre-. N_ h__ v_____ p_____ h__ p_____ e_ t____ N- h-n v-n-u- p-r-u- h-n p-r-u- e- t-e-. ---------------------------------------- No han vingut perquè han perdut el tren. 0
Zašto ti nisi došao / došla? P-r------o-has vi--u-? P__ q__ n_ h__ v______ P-r q-è n- h-s v-n-u-? ---------------------- Per què no has vingut? 0
Ja nisam smio / smjela. N- -odi-. N_ p_____ N- p-d-a- --------- No podia. 0
Ja nisam došao / došla, jer nisam smio / smjela. No -- -i--u--p--què-n---od-a-fer-ho. N_ h_ v_____ p_____ n_ p____ f______ N- h- v-n-u- p-r-u- n- p-d-a f-r-h-. ------------------------------------ No he vingut perquè no podia fer-ho. 0

Starosjedilački jezici Amerike

U Americi se govori mnogo različitih jezika. Engleski je najvažniji jezik sjeverne Amerike. U južnoj Americi prevladavaju španski i portugalski. Svi ti jezici su u Ameriku došli iz Evrope. Tamo su se prije kolonizacije govorili drugi jezici. Ti jezici su nazvani starosjedilačkim jezicima Amerike. Do dan-danas još nisu temeljito istraženi. Raznovrsnost tih jezika je velika. Procjenjuje se da u sjevernoj Americi postoji oko 60 porodica jezika. U južnoj Americi bi ih čak moglo biti i do 150. Usto postoje još mnogi izolirani jezici. Svi ti jezici su jako različiti. Imaju vrlo malo zajedničkih struktura. Stoga je teško klasificirati jezike. Razlog njihove različitosti leži u istoriji Amerike. Amerika je bila naseljavana u nekoliko faza. Prvi ljudi su došli u Ameriku prije više od 10.000 godina. Svaki narod je na kontinent donio svoj jezik. Međutim, starosjedilački jezici najviše sliče azijskim jezicima. Situacija starih jezika Amerike nije svugdje ista. Mnogi indijanski jezici još se uvijek koriste u južnoj Americi. Jezike kao g uarani ili q uechua govore milioni ljudi. U sjevernoj Americi je mnogo jezika gotovo izumrlo. Kultura sjevernoameričkih Indijanaca bila je dugo ugnjetavana. Zbog toga je nestalo puno jezika. Ali u posljednjih nekoliko desetljeća ponovno raste interes za njih. Postoji mnogo programa koji žele njegovati i zaštiti jezike. Znači, mogli bi imati budućnost...