Knjiga fraza

bs Pridjevi 3   »   cs Přídavná jména 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [osmdesát]

Přídavná jména 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Ona ima psa. On--m--p-a. O__ m_ p___ O-a m- p-a- ----------- Ona má psa. 0
Pas je velik. T-- p----- ve---. T__ p__ j_ v_____ T-n p-s j- v-l-ý- ----------------- Ten pes je velký. 0
Ona ima velikog psa. M- v--ké-o----. M_ v______ p___ M- v-l-é-o p-a- --------------- Má velkého psa. 0
Ona ima kuću. Má d-m. M_ d___ M- d-m- ------- Má dům. 0
Kuća je mala. T-n---- -- --l-. T__ d__ j_ m____ T-n d-m j- m-l-. ---------------- Ten dům je malý. 0
Ona ima malu kuću. Má --lý-dům. M_ m___ d___ M- m-l- d-m- ------------ Má malý dům. 0
On stanuje u hotelu. By--- --ho---u. B____ v h______ B-d-í v h-t-l-. --------------- Bydlí v hotelu. 0
Hotel je jeftin. T-n------ -e--e-ný. T__ h____ j_ l_____ T-n h-t-l j- l-v-ý- ------------------- Ten hotel je levný. 0
On stanuje u jeftinom hotelu. By-lí ---evné- h--el-. B____ v l_____ h______ B-d-í v l-v-é- h-t-l-. ---------------------- Bydlí v levném hotelu. 0
On ima auto. Má-a-t-. M_ a____ M- a-t-. -------- Má auto. 0
Auto je skupo. T--a--o -- -rah-. T_ a___ j_ d_____ T- a-t- j- d-a-é- ----------------- To auto je drahé. 0
On ima skupo auto. Má dr-----uto. M_ d____ a____ M- d-a-é a-t-. -------------- Má drahé auto. 0
On čita roman. Čt--ro-án. Č__ r_____ Č-e r-m-n- ---------- Čte román. 0
Roman je dosadan. T---r--án-j- nud--. T__ r____ j_ n_____ T-n r-m-n j- n-d-ý- ------------------- Ten román je nudný. 0
On čita dosadan roman. Čt- n-d-ý--omá-. Č__ n____ r_____ Č-e n-d-ý r-m-n- ---------------- Čte nudný román. 0
Ona gleda film. D--- ----a -il-. D___ s_ n_ f____ D-v- s- n- f-l-. ---------------- Dívá se na film. 0
Film je uzbudljiv. T-- -ilm--- nap-n--ý. T__ f___ j_ n________ T-n f-l- j- n-p-n-v-. --------------------- Ten film je napínavý. 0
Ona gleda uzbudljiv film. D-vá se -- -apínavý--il-. D___ s_ n_ n_______ f____ D-v- s- n- n-p-n-v- f-l-. ------------------------- Dívá se na napínavý film. 0

Jezik nauke

Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...