Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   bg Минало време 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осемдесет и едно]

81 [osemdeset i yedno]

Минало време 1

Minalo vreme 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski bugarski Igra Više
pisati П--а П___ П-ш- ---- Пиша 0
Min--o--r--e 1 M_____ v____ 1 M-n-l- v-e-e 1 -------------- Minalo vreme 1
On je napisao pismo. Т-й на-и-- п---о. Т__ н_____ п_____ Т-й н-п-с- п-с-о- ----------------- Той написа писмо. 0
M-n-l---r-m--1 M_____ v____ 1 M-n-l- v-e-e 1 -------------- Minalo vreme 1
A ona je napisala razglednicu. А -- -ад--сва-е----тичк-. А т_ н_________ к________ А т- н-д-и-в-ш- к-р-и-к-. ------------------------- А тя надписваше картичка. 0
P--ha P____ P-s-a ----- Pisha
čitati Ч--а Ч___ Ч-т- ---- Чета 0
P-sha P____ P-s-a ----- Pisha
On je čitao ilustrovani časopis. То---е--ше--л--трован--сп--ан--. Т__ ч_____ и__________ с________ Т-й ч-т-ш- и-ю-т-о-а-о с-и-а-и-. -------------------------------- Той четеше илюстровано списание. 0
Pi-ha P____ P-s-a ----- Pisha
A ona je čitala knjigu. А -я-чете-е кни-а. А т_ ч_____ к_____ А т- ч-т-ш- к-и-а- ------------------ А тя четеше книга. 0
To---ap-sa pi--o. T__ n_____ p_____ T-y n-p-s- p-s-o- ----------------- Toy napisa pismo.
uzeti Взе-ам В_____ В-е-а- ------ Вземам 0
T-- -apisa pismo. T__ n_____ p_____ T-y n-p-s- p-s-o- ----------------- Toy napisa pismo.
On je uzeo cigaretu. Той в-- цига--. Т__ в__ ц______ Т-й в-е ц-г-р-. --------------- Той взе цигара. 0
Toy-n-p----p--m-. T__ n_____ p_____ T-y n-p-s- p-s-o- ----------------- Toy napisa pismo.
Ona je uzela komad čokolade. Т- -зе -арче--околад. Т_ в__ п____ ш_______ Т- в-е п-р-е ш-к-л-д- --------------------- Тя взе парче шоколад. 0
A--ya -adpi----h- -art-c---. A t__ n__________ k_________ A t-a n-d-i-v-s-e k-r-i-h-a- ---------------------------- A tya nadpisvashe kartichka.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Той--е беше-п----н- н- т----ше-п-ед-на. Т__ н_ б___ п______ н_ т_ б___ п_______ Т-й н- б-ш- п-е-а-, н- т- б-ш- п-е-а-а- --------------------------------------- Той не беше предан, но тя беше предана. 0
A t-a---dp-sva-h--ka-t--h--. A t__ n__________ k_________ A t-a n-d-i-v-s-e k-r-i-h-a- ---------------------------- A tya nadpisvashe kartichka.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. Той --ш- -ързели------тя -еше с---а-е-н-. Т__ б___ м________ н_ т_ б___ с__________ Т-й б-ш- м-р-е-и-, н- т- б-ш- с-а-а-е-н-. ----------------------------------------- Той беше мързелив, но тя беше старателна. 0
A --a na--isvashe kar--ch-a. A t__ n__________ k_________ A t-a n-d-i-v-s-e k-r-i-h-a- ---------------------------- A tya nadpisvashe kartichka.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Т------е бед-н- -о тя-бе-е-бо--та. Т__ б___ б_____ н_ т_ б___ б______ Т-й б-ш- б-д-н- н- т- б-ш- б-г-т-. ---------------------------------- Той беше беден, но тя беше богата. 0
Ch--a C____ C-e-a ----- Cheta
On nije imao novca, već dugove. Той ням-ш---а-и, а --лгове. Т__ н_____ п____ а д_______ Т-й н-м-ш- п-р-, а д-л-о-е- --------------------------- Той нямаше пари, а дългове. 0
Ch--a C____ C-e-a ----- Cheta
On nije imao sreće, već peh. Т-й -я-аше--ъ-м--, а с--- --сп---ка. Т__ н_____ к______ а с___ н_________ Т-й н-м-ш- к-с-е-, а с-м- н-с-о-у-а- ------------------------------------ Той нямаше късмет, а само несполука. 0
C-eta C____ C-e-a ----- Cheta
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. То--н-м--е----е-, - не---ех. Т__ н_____ у_____ а н_______ Т-й н-м-ш- у-п-х- а н-у-п-х- ---------------------------- Той нямаше успех, а неуспех. 0
T-- --e---he i-yus-r---no -----n-e. T__ c_______ i___________ s________ T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-. ----------------------------------- Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Той ----е-----в---н- а --дово---. Т__ н_ б___ д_______ а н_________ Т-й н- б-ш- д-в-л-н- а н-д-в-л-н- --------------------------------- Той не беше доволен, а недоволен. 0
To---hete-h- ----st--va-- sp-sa-i-. T__ c_______ i___________ s________ T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-. ----------------------------------- Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
On nije bio sretan, već nesretan. Т-й не ---- щастлив,-а-не--с-ен. Т__ н_ б___ щ_______ а н________ Т-й н- б-ш- щ-с-л-в- а н-щ-с-е-. -------------------------------- Той не беше щастлив, а нещастен. 0
To---h---sh--ily--tr-va-o sp--anie. T__ c_______ i___________ s________ T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-. ----------------------------------- Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. Т-- ---б-ше -----тич--- а --с-м-атичен. Т__ н_ б___ с__________ а н____________ Т-й н- б-ш- с-м-а-и-е-, а н-с-м-а-и-е-. --------------------------------------- Той не беше симпатичен, а несимпатичен. 0
A t-a --et-s-e --i--. A t__ c_______ k_____ A t-a c-e-e-h- k-i-a- --------------------- A tya cheteshe kniga.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...