А -- -ад--сва-е----тичк-.
А т_ н_________ к________
А т- н-д-и-в-ш- к-р-и-к-.
-------------------------
А тя надписваше картичка. 0 P--haP____P-s-a-----Pisha
А -я-чете-е кни-а.
А т_ ч_____ к_____
А т- ч-т-ш- к-и-а-
------------------
А тя четеше книга. 0 To---ap-sa pi--o.T__ n_____ p_____T-y n-p-s- p-s-o------------------Toy napisa pismo.
Той ням-ш---а-и, а --лгове.
Т__ н_____ п____ а д_______
Т-й н-м-ш- п-р-, а д-л-о-е-
---------------------------
Той нямаше пари, а дългове. 0 Ch--aC____C-e-a-----Cheta
Т-й -я-аше--ъ-м--, а с--- --сп---ка.
Т__ н_____ к______ а с___ н_________
Т-й н-м-ш- к-с-е-, а с-м- н-с-о-у-а-
------------------------------------
Той нямаше късмет, а само несполука. 0 C-etaC____C-e-a-----Cheta
Той ----е-----в---н- а --дово---.
Т__ н_ б___ д_______ а н_________
Т-й н- б-ш- д-в-л-н- а н-д-в-л-н-
---------------------------------
Той не беше доволен, а недоволен. 0 To---hete-h- ----st--va-- sp-sa-i-.T__ c_______ i___________ s________T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-.-----------------------------------Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
Т-й не ---- щастлив,-а-не--с-ен.
Т__ н_ б___ щ_______ а н________
Т-й н- б-ш- щ-с-л-в- а н-щ-с-е-.
--------------------------------
Той не беше щастлив, а нещастен. 0 To---h---sh--ily--tr-va-o sp--anie.T__ c_______ i___________ s________T-y c-e-e-h- i-y-s-r-v-n- s-i-a-i-.-----------------------------------Toy cheteshe ilyustrovano spisanie.
Т-- ---б-ше -----тич--- а --с-м-атичен.
Т__ н_ б___ с__________ а н____________
Т-й н- б-ш- с-м-а-и-е-, а н-с-м-а-и-е-.
---------------------------------------
Той не беше симпатичен, а несимпатичен. 0 A t-a --et-s-e --i--.A t__ c_______ k_____A t-a c-e-e-h- k-i-a----------------------A tya cheteshe kniga.
Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati.
Bebe plaču kad nešto žele.
S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi.
Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine.
Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati.
Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika!
Zato valja razmotriti nekoliko stvari.
Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje.
Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže.
Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji.
Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom.
Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini.
Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja.
Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen!
Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati.
Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv.
Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom.
Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati.
Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila.
Moraju naučiti koji jezik se s kime govori.
Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika.
Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja.
Uče novi kolokvijalni govor.
Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori.
Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak.
Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život.
Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira.
Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...