Knjiga fraza

bs Prošlost 1   »   mk Минато време 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осумдесет и еден]

81 [osoomdyesyet i yedyen]

Минато време 1

Minato vryemye 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
pisati пиш--а п_____ п-ш-в- ------ пишува 0
M--a-- --ye--e 1 M_____ v______ 1 M-n-t- v-y-m-e 1 ---------------- Minato vryemye 1
On je napisao pismo. То--напиш- ед---писм-. Т__ н_____ е___ п_____ Т-ј н-п-ш- е-н- п-с-о- ---------------------- Тој напиша едно писмо. 0
M---to -rye-y- 1 M_____ v______ 1 M-n-t- v-y-m-e 1 ---------------- Minato vryemye 1
A ona je napisala razglednicu. А--а--н--и-а е-н- -а---чк-. А т__ н_____ е___ к________ А т-а н-п-ш- е-н- к-р-и-к-. --------------------------- А таа напиша една картичка. 0
pi--oo-a p_______ p-s-o-v- -------- pishoova
čitati чита ч___ ч-т- ---- чита 0
p--h-o-a p_______ p-s-o-v- -------- pishoova
On je čitao ilustrovani časopis. Тој чи-а-е-ед-----и--н--. Т__ ч_____ е___ с________ Т-ј ч-т-ш- е-н- с-и-а-и-. ------------------------- Тој читаше едно списание. 0
pisho--a p_______ p-s-o-v- -------- pishoova
A ona je čitala knjigu. А---а----аш- е-н- к----. А т__ ч_____ е___ к_____ А т-а ч-т-ш- е-н- к-и-а- ------------------------ А таа читаше една книга. 0
To--nap---a -e-n----s-o. T__ n______ y____ p_____ T-ј n-p-s-a y-d-o p-s-o- ------------------------ Toј napisha yedno pismo.
uzeti з-ма з___ з-м- ---- зема 0
T-ј-n---s-a-ye--o-p-sm-. T__ n______ y____ p_____ T-ј n-p-s-a y-d-o p-s-o- ------------------------ Toј napisha yedno pismo.
On je uzeo cigaretu. То---еде-ед-а--и---а. Т__ з___ е___ ц______ Т-ј з-д- е-н- ц-г-р-. --------------------- Тој зеде една цигара. 0
T-- --pis-- ---n--p-smo. T__ n______ y____ p_____ T-ј n-p-s-a y-d-o p-s-o- ------------------------ Toј napisha yedno pismo.
Ona je uzela komad čokolade. Т-- зед---д-о-парче----о-адо. Т__ з___ е___ п____ ч________ Т-а з-д- е-н- п-р-е ч-к-л-д-. ----------------------------- Таа зеде едно парче чоколадо. 0
A--aa-napis-----dn---arti--ka. A t__ n______ y____ k_________ A t-a n-p-s-a y-d-a k-r-i-h-a- ------------------------------ A taa napisha yedna kartichka.
On je bio nevjeran, ali je ona bila vjerna. Тој -е-----в-р--, -о-таа-беше -е-н-. Т__ б___ н_______ н_ т__ б___ в_____ Т-ј б-ш- н-в-р-н- н- т-а б-ш- в-р-а- ------------------------------------ Тој беше неверен, но таа беше верна. 0
A -aa-napis-a-y-d-a --r-i-hk-. A t__ n______ y____ k_________ A t-a n-p-s-a y-d-a k-r-i-h-a- ------------------------------ A taa napisha yedna kartichka.
On je bio lijen, ali je ona bila vrijedna. То---е-- -рзели-- -- т-а беш--в-ед-а. Т__ б___ м_______ н_ т__ б___ в______ Т-ј б-ш- м-з-л-в- н- т-а б-ш- в-е-н-. ------------------------------------- Тој беше мрзелив, но таа беше вредна. 0
A-taa nap-sh--y--n---a--ichk-. A t__ n______ y____ k_________ A t-a n-p-s-a y-d-a k-r-i-h-a- ------------------------------ A taa napisha yedna kartichka.
On je bio siromašan, ali je ona bila bogata. Т-- бе-е---р---ш-----------б-ше --га-а. Т__ б___ с_________ н_ т__ б___ б______ Т-ј б-ш- с-р-м-ш-н- н- т-а б-ш- б-г-т-. --------------------------------------- Тој беше сиромашен, но таа беше богата. 0
chita c____ c-i-a ----- chita
On nije imao novca, već dugove. Т-ј н-ма-е-пар-- ---у--олгови. Т__ н_____ п____ т___ д_______ Т-ј н-м-ш- п-р-, т-к- д-л-о-и- ------------------------------ Тој немаше пари, туку долгови. 0
c-ita c____ c-i-a ----- chita
On nije imao sreće, već peh. Т---нем--- ---ќ-,-туку-ма-е-. Т__ н_____ с_____ т___ м_____ Т-ј н-м-ш- с-е-а- т-к- м-л-р- ----------------------------- Тој немаше среќа, туку малер. 0
c---a c____ c-i-a ----- chita
On nije imao uspjeh, već neuspjeh. Тој--е--ш- усп-х, ---- н-усп--. Т__ н_____ у_____ т___ н_______ Т-ј н-м-ш- у-п-х- т-к- н-у-п-х- ------------------------------- Тој немаше успех, туку неуспех. 0
T-ј-c-it--hy---edn---pi-----e. T__ c________ y____ s_________ T-ј c-i-a-h-e y-d-o s-i-a-i-e- ------------------------------ Toј chitashye yedno spisaniye.
On nije bio zadovoljan, već nezadovoljan. Т-ј н--бе-е-з-д-----н, -ук- нез-д------. Т__ н_ б___ з_________ т___ н___________ Т-ј н- б-ш- з-д-в-л-н- т-к- н-з-д-в-л-н- ---------------------------------------- Тој не беше задоволен, туку незадоволен. 0
To- --i----ye ------sp-s--i--. T__ c________ y____ s_________ T-ј c-i-a-h-e y-d-o s-i-a-i-e- ------------------------------ Toј chitashye yedno spisaniye.
On nije bio sretan, već nesretan. Тој--е----е -р--е----ук- н--р-ќ-н. Т__ н_ б___ с______ т___ н________ Т-ј н- б-ш- с-е-е-, т-к- н-с-е-е-. ---------------------------------- Тој не беше среќен, туку несреќен. 0
T-- c-it-sh-e y--n--sp--an-ye. T__ c________ y____ s_________ T-ј c-i-a-h-e y-d-o s-i-a-i-e- ------------------------------ Toј chitashye yedno spisaniye.
On nije bio simpatičan, već antipatičan. То---е бе-е-с-мпа-и--н- -у---н--имп--ичен. Т__ н_ б___ с__________ т___ н____________ Т-ј н- б-ш- с-м-а-и-е-, т-к- н-с-м-а-и-е-. ------------------------------------------ Тој не беше симпатичен, туку несимпатичен. 0
A-ta--c----sh-e--edn----igu-. A t__ c________ y____ k______ A t-a c-i-a-h-e y-d-a k-i-u-. ----------------------------- A taa chitashye yedna knigua.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitet njihovog učenja maternjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezička razina roditelja i odgojitelja. Djeca takođe moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči da razlikuje dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pažnju kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Ko kao dijete dobro nauči svoj maternji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...