Knjiga fraza

bs Prošlost 2   »   mk Минато време 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [осумдесет и два]

82 [osoomdyesyet i dva]

Минато време 2

Minato vryemye 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski makedonski Igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? Мо---- л---а -о-и--ш -дно -о-н-чко---зило? М_____ л_ д_ п______ е___ б_______ в______ М-р-ш- л- д- п-в-к-ш е-н- б-л-и-к- в-з-л-? ------------------------------------------ Мораше ли да повикаш едно болничко возило? 0
Mi---o--rye-ye 2 M_____ v______ 2 M-n-t- v-y-m-e 2 ---------------- Minato vryemye 2
Jesi li morao / morala zvati doktora? Мор--е л- да-г- по-икаш л-ка---? М_____ л_ д_ г_ п______ л_______ М-р-ш- л- д- г- п-в-к-ш л-к-р-т- -------------------------------- Мораше ли да го повикаш лекарот? 0
M-n--o v--em-- 2 M_____ v______ 2 M-n-t- v-y-m-e 2 ---------------- Minato vryemye 2
Jesi li morao / morala zvati policiju? Мо-аше -- д---а п---каш---ли-иј---? М_____ л_ д_ ј_ п______ п__________ М-р-ш- л- д- ј- п-в-к-ш п-л-ц-ј-т-? ----------------------------------- Мораше ли да ја повикаш полицијата? 0
Mor---y- l- ---p-----s------o-b-ln-c----v---l-? M_______ l_ d_ p_______ y____ b________ v______ M-r-s-y- l- d- p-v-k-s- y-d-o b-l-i-h-o v-z-l-? ----------------------------------------------- Morashye li da povikash yedno bolnichko vozilo?
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. Г- --а-е ли-т--е--нс--о- -ро-?-С--а -- и-ав. Г_ и____ л_ т___________ б____ С___ г_ и____ Г- и-а-е л- т-л-ф-н-к-о- б-о-? С-г- г- и-а-. -------------------------------------------- Го имате ли телефонскиот број? Сега го имав. 0
M-rashye -i-----ov--as-----no bo-nic--- -o-il-? M_______ l_ d_ p_______ y____ b________ v______ M-r-s-y- l- d- p-v-k-s- y-d-o b-l-i-h-o v-z-l-? ----------------------------------------------- Morashye li da povikash yedno bolnichko vozilo?
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. Ја-и-ате--и адре---а---ега -- им--. Ј_ и____ л_ а________ С___ ј_ и____ Ј- и-а-е л- а-р-с-т-? С-г- ј- и-а-. ----------------------------------- Ја имате ли адресата? Сега ја имав. 0
Mo--shy- ---d- p-vik-sh----n- b-lnic----vo---o? M_______ l_ d_ p_______ y____ b________ v______ M-r-s-y- l- d- p-v-k-s- y-d-o b-l-i-h-o v-z-l-? ----------------------------------------------- Morashye li da povikash yedno bolnichko vozilo?
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. Имате л- -а--- -- --а-от--С-г--ја---ав. И____ л_ к____ о_ г______ С___ ј_ и____ И-а-е л- к-р-а о- г-а-о-? С-г- ј- и-а-. --------------------------------------- Имате ли карта од градот? Сега ја имав. 0
M-ra-h-e-l---a -uo pov-ka-h-lyek---t? M_______ l_ d_ g__ p_______ l________ M-r-s-y- l- d- g-o p-v-k-s- l-e-a-o-? ------------------------------------- Morashye li da guo povikash lyekarot?
Da li je došao na vrijeme? On nije mogao doći na vrijeme. Д-ј-- -и-т-ј-точ-- н- -р-м-- --ј н- -о--ше--- дојде-то-н- н--в-ем-. Д____ л_ т__ т____ н_ в_____ Т__ н_ м_____ д_ д____ т____ н_ в_____ Д-ј-е л- т-ј т-ч-о н- в-е-е- Т-ј н- м-ж-ш- д- д-ј-е т-ч-о н- в-е-е- ------------------------------------------------------------------- Дојде ли тој точно на време? Тој не можеше да дојде точно на време. 0
M-----ye li-da-g-- -------h l--ka--t? M_______ l_ d_ g__ p_______ l________ M-r-s-y- l- d- g-o p-v-k-s- l-e-a-o-? ------------------------------------- Morashye li da guo povikash lyekarot?
Je li pronašao put? On nije mogao pronaći put. Го ---д- ли-т-ј-па--т--Т-- -- -ожеш--д--го--а----пат--. Г_ н____ л_ т__ п_____ Т__ н_ м_____ д_ г_ н____ п_____ Г- н-ј-е л- т-ј п-т-т- Т-ј н- м-ж-ш- д- г- н-ј-е п-т-т- ------------------------------------------------------- Го најде ли тој патот? Тој не можеше да го најде патот. 0
Mo--shy------a--uo-p-vi--sh--yekar--? M_______ l_ d_ g__ p_______ l________ M-r-s-y- l- d- g-o p-v-k-s- l-e-a-o-? ------------------------------------- Morashye li da guo povikash lyekarot?
Da li te je on razumio? On me nije mogao razumjeti. Т---а-би-а-ли т----Т---н----же-е----м---а-б-ре. Т_ р______ л_ т___ Т__ н_ м_____ д_ м_ р_______ Т- р-з-и-а л- т-ј- Т-ј н- м-ж-ш- д- м- р-з-е-е- ----------------------------------------------- Те разбира ли тој? Тој не можеше да ме разбере. 0
M-ra-h-e-l- da--- --v----h-p-litz-----? M_______ l_ d_ ј_ p_______ p___________ M-r-s-y- l- d- ј- p-v-k-s- p-l-t-i-a-a- --------------------------------------- Morashye li da јa povikash politziјata?
Zašto nisi mogao / mogla doći na vrijeme? Зо-то -е--о---- д- --ј--ш -о-но-н- --ем-? З____ н_ м_____ д_ д_____ т____ н_ в_____ З-ш-о н- м-ж-ш- д- д-ј-е- т-ч-о н- в-е-е- ----------------------------------------- Зошто не можеше да дојдеш точно на време? 0
M-ra-hy--li----јa --vi-a-h-pol-t-iјata? M_______ l_ d_ ј_ p_______ p___________ M-r-s-y- l- d- ј- p-v-k-s- p-l-t-i-a-a- --------------------------------------- Morashye li da јa povikash politziјata?
Zašto nisi mogao / mogla pronaći put? З--т- не мо--ш--д- г- -ајдеш --тот? З____ н_ м_____ д_ г_ н_____ п_____ З-ш-о н- м-ж-ш- д- г- н-ј-е- п-т-т- ----------------------------------- Зошто не можеше да го најдеш патот? 0
M-ra-hy- li-d---- --vi-----p----ziј--a? M_______ l_ d_ ј_ p_______ p___________ M-r-s-y- l- d- ј- p-v-k-s- p-l-t-i-a-a- --------------------------------------- Morashye li da јa povikash politziјata?
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? Зошт---- можеше ---го разбе---? З____ н_ м_____ д_ г_ р________ З-ш-о н- м-ж-ш- д- г- р-з-е-е-? ------------------------------- Зошто не можеше да го разбереш? 0
G-o--maty--li t-e-y-fo---io--br--? ---g-- -uo--ma-. G__ i_____ l_ t_____________ b____ S_____ g__ i____ G-o i-a-y- l- t-e-y-f-n-k-o- b-o-? S-e-u- g-o i-a-. --------------------------------------------------- Guo imatye li tyelyefonskiot broј? Syegua guo imav.
Ja nisam mogao / mogla doći na vrijeme, jer nije bilo autobusa. Не м-ж-- д- -ојдам то-но--- вр-м-,-----ј-и--ем--е а--о---. Н_ м____ д_ д_____ т____ н_ в_____ б______ н_____ а_______ Н- м-ж-в д- д-ј-а- т-ч-о н- в-е-е- б-д-ј-и н-м-ш- а-т-б-с- ---------------------------------------------------------- Не можев да дојдам точно на време, бидејки немаше автобус. 0
G----matye-li t-elyef-----ot---o-? S---ua-gu--imav. G__ i_____ l_ t_____________ b____ S_____ g__ i____ G-o i-a-y- l- t-e-y-f-n-k-o- b-o-? S-e-u- g-o i-a-. --------------------------------------------------- Guo imatye li tyelyefonskiot broј? Syegua guo imav.
Ja nisam mogao / mogla pronaći put, jer nisam imao plan grada. Н- мо-ев -а г--н-јд-м ---от, би-еј-и-немав -арт- н- г-а-о-. Н_ м____ д_ г_ н_____ п_____ б______ н____ к____ н_ г______ Н- м-ж-в д- г- н-ј-а- п-т-т- б-д-ј-и н-м-в к-р-а н- г-а-о-. ----------------------------------------------------------- Не можев да го најдам патот, бидејки немав карта на градот. 0
G----m-t---li-tye----ons---t -roј--Sye-u- g-o im--. G__ i_____ l_ t_____________ b____ S_____ g__ i____ G-o i-a-y- l- t-e-y-f-n-k-o- b-o-? S-e-u- g-o i-a-. --------------------------------------------------- Guo imatye li tyelyefonskiot broј? Syegua guo imav.
Ja ga nisam mogao / mogla razumjeti, jer je muzika bila preglasna. Не--ожев д- -о--а-б----- биде--и --зи--та ---е -о--у г-асна. Н_ м____ д_ г_ р________ б______ м_______ б___ т____ г______ Н- м-ж-в д- г- р-з-е-а-, б-д-ј-и м-з-к-т- б-ш- т-л-у г-а-н-. ------------------------------------------------------------ Не можев да го разберам, бидејки музиката беше толку гласна. 0
Ј-------e-li ad-yes-t-?--y--u- ----m--. Ј_ i_____ l_ a_________ S_____ ј_ i____ Ј- i-a-y- l- a-r-e-a-a- S-e-u- ј- i-a-. --------------------------------------- Јa imatye li adryesata? Syegua јa imav.
Ja sam morao / morala uzeti taksi. М---в------м----дно--а--и. М____ д_ з____ е___ т_____ М-р-в д- з-м-м е-н- т-к-и- -------------------------- Морав да земам едно такси. 0
Јa -----e li--dry-sa-a- S-e-ua -- i-a-. Ј_ i_____ l_ a_________ S_____ ј_ i____ Ј- i-a-y- l- a-r-e-a-a- S-e-u- ј- i-a-. --------------------------------------- Јa imatye li adryesata? Syegua јa imav.
Ja sam morao / morala kupiti plan grada. Мора- д---у-а--к---- н- гр-до-. М____ д_ к____ к____ н_ г______ М-р-в д- к-п-м к-р-а н- г-а-о-. ------------------------------- Морав да купам карта на градот. 0
Јa-i---y---i a----s---?---eg-a -----av. Ј_ i_____ l_ a_________ S_____ ј_ i____ Ј- i-a-y- l- a-r-e-a-a- S-e-u- ј- i-a-. --------------------------------------- Јa imatye li adryesata? Syegua јa imav.
Ja sam morao / morala isključiti radio. Ј----о-а---а г--и-к-уча- -ад-о-о. Ј__ м____ д_ г_ и_______ р_______ Ј-с м-р-в д- г- и-к-у-а- р-д-о-о- --------------------------------- Јас морав да го исклучам радиото. 0
Ima-ye ---k---a -d--ur-d--- ----u- јa-i--v. I_____ l_ k____ o_ g_______ S_____ ј_ i____ I-a-y- l- k-r-a o- g-r-d-t- S-e-u- ј- i-a-. ------------------------------------------- Imatye li karta od guradot? Syegua јa imav.

Strane jezike je bolje učiti u inostranstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inostranstvu. To zna svako tko je već bio na jezičkom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inostranstvu takođe uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao maternji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Grupa ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inostranstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te grupe, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni da se koriste novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inostranstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku maternjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezičko putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!