Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   lv Pagātne 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [astoņdesmit trīs]

Pagātne 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski letonski Igra Više
telefonirati pie--anīt p________ p-e-v-n-t --------- piezvanīt 0
Ja sam telefonirao / telefonirala. Es ru--ju -a --l-f--u. E_ r_____ p_ t________ E- r-n-j- p- t-l-f-n-. ---------------------- Es runāju pa telefonu. 0
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. E---u---- pa--el--o-- v-s- -aiku. E_ r_____ p_ t_______ v___ l_____ E- r-n-j- p- t-l-f-n- v-s- l-i-u- --------------------------------- Es runāju pa telefonu visu laiku. 0
pitati j-u--t j_____ j-u-ā- ------ jautāt 0
Ja sam pitao / pitala. E-----tā--. E_ j_______ E- j-u-ā-u- ----------- Es jautāju. 0
Ja sam uvijek pitao / pitala. Es-vi---ēr--au---u. E_ v______ j_______ E- v-e-m-r j-u-ā-u- ------------------- Es vienmēr jautāju. 0
ispričati s--stīt s______ s-ā-t-t ------- stāstīt 0
Ja sam ispričao / ispričala. Es stāstīju. E_ s________ E- s-ā-t-j-. ------------ Es stāstīju. 0
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. Es-iz--āstī-- v-s- --ā---. E_ i_________ v___ s______ E- i-s-ā-t-j- v-s- s-ā-t-. -------------------------- Es izstāstīju visu stāstu. 0
učiti mā-----s m_______ m-c-t-e- -------- mācīties 0
Ja sam učio / učila. E----c-jos. E_ m_______ E- m-c-j-s- ----------- Es mācījos. 0
Ja sam učio / učila cijelo veče. E- m-cī--- v-su -a----. E_ m______ v___ v______ E- m-c-j-s v-s- v-k-r-. ----------------------- Es mācījos visu vakaru. 0
raditi st-ā-āt s______ s-r-d-t ------- strādāt 0
Ja sam radio / radila. E----r-----. E_ s________ E- s-r-d-j-. ------------ Es strādāju. 0
Ja sam radio / radila cijeli dan. Es s--ād--- vi-- -i---. E_ s_______ v___ d_____ E- s-r-d-j- v-s- d-e-u- ----------------------- Es strādāju visu dienu. 0
jesti ēst ē__ ē-t --- ēst 0
Ja sam jeo / jela. Es -a---. E_ p_____ E- p-ē-u- --------- Es paēdu. 0
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Es ---du v----ēdie--. E_ a____ v___ ē______ E- a-ē-u v-s- ē-i-n-. --------------------- Es apēdu visu ēdienu. 0

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!